Otočić Baljenac smješten između Kaprija i Zmajana ističe se svojom krajobraznom arhitekturom, suhozidnim otiskom stoljetnog truda ovdašnjih težaka. Otočićem koji broji svega 1,4 kilometara četvornih se proteže 23 kilometara suhozida nastalog kao posljedica truda vrijednih Kaprijana da otmu malo škrte zemlje za vinigrade.
Upravo ta ‘kamena čipka’ je zapela za oko zaštitarima kulturne baštine.
– Konzervatorski odjel u Šibeniku, na prijedlog Sveučilišta u Zadru, izradit će nacrt rješenja o zaštiti kojim se utvrđuje svojstvo kulturnog dobra za kulturni krajolik Baljenac, kazao je za HRT konzervator Marko Sinobad.
Umijeće suhozidne gradnje nominirat će se i za UNESCOV popis nematerijalne baštine, a ostavština kaprijskih bodula pravi je dragulj.
Cijeli prilog možete pogledati ovdje.