INTERVJU Ministar uprave za Šibenski portal

Malenica najavio jednostavnije pribavljanje dokumenata, a otkrio i ima li ambiciju preuzeti Županijski HDZ

Digitalizacija javne uprave, prenošenje poslova državne uprave u nadležnost županija, Zakon o referendumu, nastavak decentralizacije, ali i mogućnost da bude kandidat za predsjednika šibensko-kninskog HDZ-a na predstojećim unutarstranačkim izborima, bile su teme o kojima je u intervjuu za Šibenski portal govorio Ivan Malenica, ministar uprave i nekadašnji dekan Veleučilišta u Šibeniku.

Pred hrvatskim građanima reforma je prema kojoj će poslovi državne uprave prijeći u nadležnost županija. Do tog velikog koraka ostalo je još mjesec dana, u kojoj ste fazi? Hoće li biti viška radnika koji su radili u državnoj upravi odnosno kako planirate to riješiti?

Potpisivanje sporazuma sa županijama predviđeno je za 16. prosinca ove godine i tada ćemo finalizirati dio reforme, a onda nam za 1. siječnja 2020. preostaje dio u kojem se poslovi državne uprave prepuštaju županijskim administracijama. O koliko je opsežnoj reformi riječ dovoljno govori Zakon o sustavu državne uprave, donesen u srpnju ove godine, a bilo je potrebno izmijeniti i 65 drugih zakona kako bi te poslove mogli povjeriti županijama. U njihovu nadležnost prelazi i oko 1.900 državnih službenika od ukupno njih 2.500 koji su dosad bili unutar državne uprave, dok je preostalih 600 prihvatilo ponude otpremnine. Građani su prije morali obilaziti nekoliko institucija i urede kako bi izvadili potrebne dokumente, a kroz ovu mjeru decentralizacije taj problem će biti riješen i  tako uštedjeti njihovo vrijeme i novac. Naravno, kroz ovu bitnu reformu dolazi i do racionalizacije troškova, jer će čitav sustav državu koštati manje nego što je to do sada bio slučaj.

U listopadu je od Europske komisije stigla analiza prema kojoj je Hrvatska javna uprava jedna od najslabije digitaliziranih u Europi. Paralelno s tim, digitalizacija javne uprave bila je jedna od glavnih najava i najvažnijih projekata vašeg prethodnika, a i vi ste je naglasili kao jednu od najvažnijih u vašem mandatu.

Digitalizacija javne uprave ide u dva smjera. Prvi je da se digitaliziraju unutarnji procesi, a drugi da se građanima omogući i pojednostavni korištenje digitalnih alata. U ponedjeljak je pokrenut Centar dijeljenih usluga, projekt Ministarstva uprave kojim će se međusobno povezati 300 državnih tijela u takozvani državni ‘oblak’. Riječ je o informatičkoj infrastrukturi koja će objediniti baze podataka i registara državnih tijela te tako olakšati upravljanje podacima između različitih tijela, a to će i građani i poduzetnici osjetiti jer više neće morati dostavljati određene dokumente tijelima državne uprave, već će oni biti dostupni kroz Centar dijeljenih usluga. Također, što se digitalizacije tiče, radimo na aktivnostima kako bi još više povećali broj korisnika sustava e-Građanin koji trenutno broji 790 tisuća korisnika. Tu su i e-Poslovanje, e-Pristojbe, e/m-Potpis i e/m-Pečat, a kroz sljedeću godinu kroz e-Upis omogućit ćemo roditeljima i skrbnicima da upisuju djecu u osnovne škole i vrtiće. Paralelno s tim, razvijamo i sustav e-Novorođenče koji će biti umrežen s jedinicama lokalne samouprave, pa će roditelji na jednom mjestu moći prijaviti dijete i ostvariti naknadu za novorođenče. Cilj nam je kroz ovu reformu ubrzati procese javne uprave, a time građanima omogućiti efikasniju i bržu javnu upravu kroz koju će ostvarivati svoja prava.

Luka Stanzl/PIXSELL

Godinama se u Hrvatskoj govori o tome kako imamo previše jedinica lokalne samouprave. Planira li Vlada i resorno ministarstvo njihovo smanjivanje i na koji način?

U Hrvatskoj imamo 576 jedinica lokalne samouprave – 428 općina, 128 gradova i 20 županija plus Grad Zagreb. Jačanjem županija i povjeravanjem poslova državne uprave njima, dodatno smo ih ojačali. Što se tiče općina, nastojat ćemo u sljedećem razdoblju poticati njihovu međusobnu suradnju na projektima i obavljanju komunalnih i drugih usluga za građane, a kroz projekt optimizacije jedinica lokalne samouprave cilj nam je utvrditi njihove administrativne, fiskalne i kadrovske kapacitete kako bi poduzeli određene mjere u tome.

Došli ste u Vladu u drugom dijelu mandata, ali najavili ste da se i dalje dosta toga može napraviti do kraja mandata. Između ostalog, u jednom intervjuu izjavili ste da želite smanjiti negativnu percepciju javnosti o javnoj upravi i ljudima koji tamo rade. Koliko ste zasad u tome uspješni?

Postoji negativna percepcija o zaposlenicima u javnoj upravi i cijelom sustavu. Tamo rade osobe koje savjesno i pošteno obavljaju svoje poslove i oni su jako važna karika u cijelom lancu, jer oni najčešće odlučuju o pravima drugih osoba, tako da je stigma u javnosti neopravdana. Međutim, svugdje, pa tako i u javnoj upravi, postoje određeni problemi, ali kroz donošenje novog Zakona o plaćama nastojat ćemo omogućiti transparentan sustav napredovanja i sankcioniranje grešaka.

U kojoj je fazi Zakon o referendumu? Odbor za Ustav odlučio je kako taj Zakon ipak neće ići u raspravu po hitnom postupku.  

Nacrt Zakona o referendumu je spreman i on je predmet dodatnog usuglašavanja. Na razgovor moramo pozvati i sindikalne predstavnike koji su izrazili želju upoznati se s njegovim sadržajem, tako da bi sljedeće godine trebao biti pušten u raspravu. Naime, trenutno važeći Zakon pokazao je određene manjkavosti i nedostatke što je izazvalo prijepore u javnosti oko referendumskih inicijativa, stoga je novi Zakon iskorak po pitanju svih koraka bitnih za raspisivanje referenduma i predstavlja napredak po pitanju uređivanja referenduma.

Prikupljanje potpisa za referendum/Ilustracija/Arhiva

Kao ministar uprave uključeni ste izravno i u problem dvojezičnih ploča u Vukovaru, za koji ste rekli da se može riješiti dijalogom između nacionalnih manjina i većinskog hrvatskog stanovništva. Ima li tu kakvog pomaka?

Ustavni sud je u odluci potvrdio ustavnost statuta Grada Vukovara koji je naglasio dijalog na rješavanju pitanja službene uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina. U Vukovaru se poštuje taj Zakon u određenom dijelu, međutim za proširenje upotrebe jezika i pisma u Vukovaru potrebna je odluka Gradskog vijeća grada Vukovara koje će, ovisno o tome kad se steknu uvjeti, proširiti ta prava. Trenutno je važeći zaključak iz listopada ove godine prema kojemu se još nisu stekli takvi uvjeti.

Kad ste odlazili s mjesta s dužnosti dekana Veleučilišta u Šibeniku, izrazili ste na neki način žaljenje što napuštate Šibenik. Jeste li se snašli u Zagrebu?

Bila je to velika promjena za mene, doslovno sam preko noći otišao u Zagreb. Izrazio sam tada žaljenje što napuštam izvrsne projekte pokrenute na Veleučilištu, od izgradnje studentskog doma Palacin, preko nadogradnje zgrade Veleučilišta, suradnje s drugim Veleučilištima i tako dalje, ali VUŠ je ostavljeno u dobrim rukama i vjerujem da će se ti projekti uspješno nastaviti.

Potpisivanje ugovora za Studentski dom Palacin u vrijeme kada je Malenica bio dekan Veleučilišta u Šibeniku

Poznato je da Andrej Plenković, premijer i predsjednik HDZ-a, otvara prostor mlađem stručnom kadru. Po tim karakteristikama i vi ste izabrani u Vladu. Pred strankom su unutarstranački izbori i spekulira se da bi upravo vi mogli biti kandidat za predsjednika Županijske organizacije HDZ-a u Šibensko-kninskoj županiji, što otvara mogućnost i kandidature za šibensko-kninskog župana. Koliko je istine u tome?

Trenutno nemam ambicije biti predsjednik Županijske organizacije HDZ-a niti kandidat za župana. Fokusiran sam na rad Ministarstva uprave, a snagu šibensko-kninskog HDZ-a dovoljno pokazuje činjenica da imamo jednog ministra iz Šibenika i dvoje državnih tajnika. Također, snagu šibensko-kninskog HDZ-a očituje se i u pobjedama na izborima, a siguran sam da će se rezultat ponoviti i na predstojećim predsjedničkim izborima.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.