Od jeseni na Zlarinu osam prvašića motiv su za još bolje upravljanje razvojem otoka

U šibenskoj Knjižnici održana je radionica o integralnom upravljanju otokom Zlarinom na kojoj su Plan integralnog upravljanja otokom Zlarinom predstavili Sylvain Petit, iz tajnik francuske udruge SMall IsLand Organisation-SMILO i Antoni Biberica, predsjednik mjesnog odbora Zlarina.

– Današnji sastanak ima dva važna cilja. Prvi je da napravimo zajednički korak svih sudionika u izradi vizije razvoja Zlarina, a drugi cilj nam je kreirati suradnju Francuske i Hrvatske na razini lokalne samouprave jer postoji mogućnost financiranja i od predstavnice francuskog veleposlanstva čut ćemo što nude, kazao je Petit.

zlarinSMILO2

Kaže kako je od 2016. godine sa Zlarinjanima imao niz radionica, izložbi i akcija kroz koje su stalno razgovarali o smjeru u kojem bi razvoj Zlarina trebao ići.

– Ja sam u te dvije godine postao malo Zlarinjanin, bar me tako tretiraju, i mislim da bi mogao sažeti to u turizam u blagoj varijanti. Turizam koji donosi veću vrijednost, a isto tako očuvanje i možda rehabilitacija nekog krajolika i izgleda otoka. Kada sam došao na Zlarin predstavljen mi je kao zeleni otok i oduševio sam se prvim pogledom na taj zeleni otok. Onda sam skužio da je to samo bor, da su nam nestali suhozidi, da su nestali putevi i da nam je prošle godine gorio otok. Svima nam je to bila poruka kako održavanje nije samo za ljepotu, već ima i svoju svrhu boljeg i sigurnijeg života na otoku, poručio je Petit.

Za Zlarin su najvažniji pokretač razvoja nova radna mjesta na samom otoku kao i komunikacija s kopnom koju bi trebalo prilagoditi današnjem vremenu u smislu broja linija i termina polazaka.

zlarinSMILO3

– Važno nam je da ljudi mogu raditi na kopnu, a u isto vrijeme i živjeti na otoku čime bi privukli više mladih ljudi da se vrate na otok. Trenutno je turizam jedina gospodarska grana o kojoj ovisi Zlarin, ali se nadamo da se taj krug može širiti. Danas se mnogi poslovi, zahvaljujući brzom internetu, mogu raditi od kuće pa se nadamo da bi ljudi koji se bave takvim poslovima mogli vratiti na otok i tu zasnivati svoje obitelji, kaže Biberica, koji je još pod dojmom jučer potpisanog ugovora vrijednog 13,3 milijuna bespovratnih kuna za Hrvatski centra koralja na Zlarinu.

– To je bio san koji nikako da se ostvari. Jučer je napokon potpisan taj ugovor i krećemo s ovom godinom u realizaciju tog projekta koji će, nadam se, biti pokretač cijelog života na otoku, kolo koje će sve to zajedno zavrtiti. Tu je ogroman novac u pitanju, kaže Biberica.

Zlarin trenutno broji oko 150 stanovnika i to pretežno starije životne dobi. Zlarinjani se nadaju kako će kroz održivi razvoj smanjiti prosječnu dob stanovnika, a već ima najava mladih obitelji koje bi se vratile na otok. Na jesen na Zlarinu u školu kreće osam prvašića i to je, nakon prazne škole i škole sa samo jednim đakom, iznimno motivirajuće.

zlarinSMILO4

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.