Skidanjem skele sa katedrale svetog Jakova ponovno je pogledu dostupan dio apsida i u cijelosti je vidljiv čuveni friz sa 72 kamene glave. Upravo pod dijelom tog friza uočljivi su crteži na kamenu koji su zaintrigirali Željka Krnčevića, ravnatelja Muzeja grada Šibenika za koje je čuo od šibenskih konzervatora kako vjerojatno datiraju i iz vremena gradnje šibenske prvostolnice.
Na Facebooku mu je vrlo brzo odgovorio konzervator Ivo Glavaš pojasnivši kako su sve katedrale pune klesarskih grafita i naročito mjera koje su majstori tako uzimali na licu mjesta. Glavaš dodaje kako je sve to lijepo opisano na primjeru trogirske katedrale, a mi smo pronašli diplomski rad Petre Ugrin iz 2015. godine u kojem je, uz mentorstvo profesora, doktora znanosti Joška Belamarića pisala o crtežima i grafiti na katedralama u Šibeniku, Trogiru i Splitu.
U dijelu u kojem piše o crtežima i grafitima na šibenskoj katedrali, potanko je opisala, kako one koji se nalaze na pročeljima, tako i brojne crteže i grafite u unutrašnjosti katedrale.
‘Na vanjskim zidovima katedrale sv. Jakova ne može se pronaći velik broj crteža i grafita. To se možda može pripisati činjenici da je katedrala doživjela nekoliko restauracija od 19. stoljeća pa sve do danas. Tako, za razliku od splitske i trogirske katedrale, ne nalazimo na njoj zidarske znakove i nacrte. Ipak, može se uočiti nekoliko srednjovjekovnih potpisa, ali i posvetnih križeva’, piše Petra Ugrin.
U svom radu, Ugrin dalje piše kako su ‘najzanimljivija tri crteža najvjerojatnije renesansnog podrijetla, odnosno iz 15. stoljeća, koja se nalaze na sjevernom zidu središnje apside na istoku katedrale. Nacrtana vjerojatno ugljenom, dva crteža prikazuju obrise grada dok treći prikazuje ljudsko lice iz profila. Iako su crteži slabo očuvani i teško čitljivi, na jednom od njih daju se uočiti krovovi kuća i tri tornja koja se uzdižu iznad ostalih građevina prikazanih na crtežu, od kojih dvije na vrhu imaju križ te bi se po tome moglo zaključiti da predstavljaju zvonike crkava.’
Za razliku od vanjskog dijela, piše Ugrin, u unutrašnjosti katedrale mogu se pronaći sve vrste crteža i grafita. Najviše ih se nalazi na stupovima koji dijele središnji brod od bočnih brodova ta na oltarskim pregradama glavnog oltara.
Među njima su razni natpisi i inicijali.
Šibenska katedrala puna je i crteža, a neki od njih nastali su upravo onako kako često i danas nastaju črčkarije po školskim klupama, iz dosade i iščekivanja.
Petra Ugrin za svoj je diplomski rad koristila literaturu u kojoj o Šibeniku i šibenskoj katerali pišu: Joško Belamarić, Nevenka Bezić Božanić, Vojko Devetak, Slavo Grubišić, Radovan Ivančević, Josip Kolanović, Zoran Ladić, Ivo Livaković, Predrag Marković i Milivoj Zenić.
Sve fotografije preuzete su iz javno objavljenog diplomskog rada Petre Ugrin na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
