Trgovački sud u Zadru odbio je, u stečajnom postupku šibenske Rivjere, zahtjev Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku koje zastupa stečajnog vjerovnika Ministarstvo financija da ukine odluku Skupštine vjerovnika o prodaji bungalova na Jadriji. Riječ je o derutnom višedestlijetnom turističkom naselju na pomorskom dobru o kojem, po zakonu, vodi brigu Grad Šibenik, a nadzire ga Lučka uprava Šibenik. Prostornim dokumentima Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika na tom dijelu Jadrije nije predviđeno postavljanje ili gradnja bilo kakvih objekata, a postojeći su tamo bez koncesijskog odobrenja.
Grad Šibenik je pokušao naložiti Rivijeri da ukloni bungalove, ali se na to rješenje žalio stečajni upravitelj Ivica Matas i, kako zakon ne određuje nadležnost gradskog komunalnog redarstva na pomorskom dobru, Šibensko-kninska županija mu je žalbu morala uvažiti. Na tu odluku Grad je uputio tužbu Upravnom sudu koji je potvrdio odluku Županije i utvrdio kako je za uvođenje reda na pomorskom dobru dužna postupati isključivo Lučka kapetanija pa su time Gradu ruke vezane.
Vjerovnici Rivijere su 28. studenog prošle godine ovlastili Ivicu Matasa, stečajnog upravitelja da bungalove proda kao pokretnine i to sukladno prijedlogu Udruge građana Bungalovi-Jadrija po cijeni od 1.500 kuna za dvoležajni bungalov, četveroležajni za 2.300 kuna te peteroležajni za 3.200 kuna.
Prethodno je DORH zatražio uklanjanje bungalova jer je Republika Hrvatska nositelj vlasti na pomorskom dobru i nema niti jednog valjanog razloga da se bungalovi prodaju na način kako je to predloženo. Iz DORH-a su tražili da se bungalovi imaju smatrati u određenom smislu pomorskim dobrom, slijedom čega bi sklapanje ugovora o kupoprodaji bilo u suprotnosti sa Zakonom o pomorskom dobru u morskim lukama.
Stečajni upravitelj se na istoj Skupštini očitovao navodeći da ni po kojem svojstvu i kakvoći tih bungalova nije utvrđeno da bi se radilo o nekretninama, jer da je njegov prijedlog isključivo prodaja bungalova, a ne nekretnine koja je pomorsko dobro, niti mjesta na nekretnini koja je pomorsko dobro. Naveo je i kako smatra da je u interesu vjerovnika da se bungalovi unovče jer da će se time povećati stečajna masa, dok bi po prijedlogu DORH-a, uklanjanjem bungalova, stečajnom dužniku nastao trošak čime da bi se teretila stečajna masa, a što da nikako nije u interesu vjerovnika.
Nakon što je trgovački sud prvi put odbio prijedlog DORH-a, Visoki trgovački sud je ukinuo rješenje o prodaji te vratio na odlučivanje Trgovačkom sudu u Zadru uz uputu da prije odluke o zahtjevu DORH-a za ukidanjem odluke skupštine vjerovnika treba sukladno zakonima ocijeniti karakter i pravni status bungalova, zatim da je potrebno navesti što obuhvaća popis imovine stečajnog dužnika u odnosu na bungalove, odnosno da je potrebno identificirati i točno odrediti o kojim se bungalovima radi.
Stečajni upravitelj potvrdio je sudu da je Rivijera do otvaranja stečajnog postupka drvene kućice na Jadriji davala u zakup te da je uvidom na terenu utvrdio postojanje 39 od 42 kućice koliko ih se vodi u knjigovodstvenoj evidenciji Rivijere, odnosno 27 dvoležajnih, 10 četveroležajnih i dva peteroležajna bungalova. Također, prema saznanjima stečajnog upravitelja Rivijera nikada nije imala koncesiju ili koncesijsko odobrenje za korištenje tog dijela pomorskog dobra, ali isto tako ne postoji niti jedna nepravomoćna ili pravomoćna odluka suda ili bilo kojeg drugog nadležnog tijela da mora ukloniti bungalove s pomorskog dobra. Potvrđuje i da su kućice pokretne i mogu se ukloniti s pomorskog dobra te ne predstavljaju dio pomorskog dobra.
Navodi i kako bi pri premještanju pojedinih bungalova, zbog njihovog sadašnjeg stanja, bila potrebna posebna briga i oprez što poskupljuje njihovo uklanjanje te smatra da to nije u interesu svih vjerovnika jer bi troškovi premještanja prije prodaje premašili samu prometnu vrijednost bungalova.
Da se radi o pokretninama, stečajni upravitelj navodi kako je to razvidno i iz rješenja Lučke kapetanije Šibenik, Odjela za inspekcijske poslove od 21. studenog 2017. iz kojeg proizlazi da se na pomorskom dobru nalazi 40 bungalova, namjene kuće za odmor i dva čvrsta objekta namjene sanitarni čvor i kuhinja. Bungalovima na Jadriji inspektorica Lučke kapetanije u Šibeniku izdala je zabranu komercijalnog korištenja jer su postavljeni na pomorsko dobro bez koncesijskog odobrenja, a kako Rivijera od otvaranja stečaja ne posluje oni prošle sezone nisu davani u zakup.
Čvrsti objekti sanitarnog čvora i kuhinje nisu na prodaju jer su oni sastavni dio pomorskog dobra, a ne prodaje se ni lokacija na kojoj se bungalovi sada nalaze, dodaje stečajni upravitelj Matas.
Kako je izvijestio sud, članovi Udruge građana Bungalovi-Jadrija upoznati su sa činjenicom da će najvjerojatnije biti primorani ukloniti bungalove s gradskog kupališta Jadrija ukoliko ne ishode koncesiju ili koncesijsko odobrenje. Stečajni upravitelj je mišljenja kako ne postoji pravna zapreka da Rivijera bungalove kao pokretnine proda trećim osobama bez obzira što su na pomorskom dobru jer ne postoji niti jedna odluka po kojoj oni sada moraju biti uklonjeni, pogotovo što su takav rizik spremni preuzeti na sebe potencijalni novi vlasnici. Ukoliko ne bi bilo moguće obaviti prodaju bungalova na predloženi način, tada bi stečajni dužnik morao pokrenuti parnične postupke radi predaje u posjed od ranijih zakupaca čime bi se dodatno povećali troškovi stečajnog postupka, a obzirom na vrijednost samih bungalova takvi postupci ne bi bili isplativi, niti u interesu vjerovnika.
Sud je nakon svega zaključio da zahtjev DORH-a, odnosno Ministarstva financija nije osnovan, a iako se bungalovi neupitno nalaze na pomorskom dobru, oni su pokretnine koje mogu biti predmet vlasništva i mogu biti uklonjeni bez narušavanja njihove biti. Sutkinja Ana Markač zaključila je kako ne postoje zapreke da se pokretnine, odnosno bungalovi, u vlasništvu Rivijere, prodaju trećim osobama.
Nemoguća misija: Burićeva administracija tri i pol godine ne uspijeva ukloniti bungalove s Jadrije
