U petak, 20. siječnja u 17 sati u crkvi sv. Marije od milosti u Prvić Luci održati će se sveta misa zadušnica povodom obilježavanja 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića. Svetu misu zadušnicu predvoditi će don Božo Škember, obavještavaju iz Memorijalnog centra Faust Vrančić.
Hrvatski izumitelj, jezikoslovac, polihistor, filozof, biskup i diplomat Faust Vrančić umro je 20. siječnja 1617. godine u Veneciji. Rođen je u Šibeniku 1551. godine. Djetinjstvo je provodio u obiteljskom ljetnikovcu na otoku Prviću. Školovao se u Požunu i Padovi.
1575. godine primljen je u hrvatsku bratovštinu sv. Jeronima u Rimu. Obnašao je dužnost tajnika cara Rudolfa II. u Pragu. 1594. godine napušta tu dužnost te živi u Šibeniku, Rimu i Veneciji. Rim napušta 1615. zbog bolesti te se u želji za povratkom u rodni kraj zaustavlja u Veneciji. Ugroženo zdravstveno stanje nije mu dopuštalo nastavak putovanja u rodni Šibenik. U Veneciji piše dodatak oporuci po kojem želi biti pokopan na otoku Prviću. Po vlastitoj oporučnoj želji Faustovo tijelo je dopremljeno i sahranjeno u crkvi. Sv. Marije od milosti u Prvić Luci.
Povijest Vrančića najviše pamti po izumu padobrana ili kako ga je on nazvao letećeg čovjeka-Homo volans. Za razliku od da Vincijevog piramidalnog padobrana Vrančićev padobran je pravokutnog oblika. Tijelo padobranca je užetom pričvršćeno za konstrukciju što omogućava padobrancu lakši i sigurniji doskok. Izum padobrana je jedan od 56 izuma, konstrukcija i sprava koje je Vrančić opisao 1615. u svom najznačajnijem djelu Machinae novae. Ostala važnija djela su Rječnik pet najuglednijih jezika Europe, Život nekoliko izabranih divic, Logica nova, Eticha Christiana.
