U Danilu su imali podno grijanje puno prije prvog spomena Šibenika

Na samo 17 kilometara od Šibenika oaza je u koju se može pobjeći od turističke vreve i uživati u prirodnim i gastronomskim ljepotama ovoga kraja, a da vam je pod nogama cijela jedna povijest kontinuiranog življenja od neolitika do danas. Otkriveni tragovi te povijesti izviruju iz zemlje na svakom koraku kroz Danilsko polje, a onima koji zaoru njivu ili okopaju stare masline nerijetko plug i motika zapnu za neki vrijedni komad neolitika ili antike.

Danilo-Gradina Foto: Tomislav Šmider
Danilo-Gradina Foto: Tomislav Šmider

Da u Šibeniku 15. studenoga nije boravio premijer Andrej Plenković informacija o potpisivanju ugovora za ‘Integrirani program valorizacije kulturne baštine u Danilu’ Muzeja grada Šibenika vrijedan 1,8 milijuna kuna prošla bi uz daleko manju pažnju javnosti. Srećom i sam je premijer svojom nazočnošću dao naglasak na važnost tog ugovora koji će, nakon višedesetljetnog samozatajnog rada brojnih arheologa, pokrenuti veliko razotkrivanje, u svjetskoj stručnoj javnosti dobro poznatog, jedinstvenog arheološkog bisera – Danila.

Život na tom prostoru počeo je u vrijeme neolitika, više od pet tisuća godina prije Krista, za što postoje i dokazi pronađeni na položaju Bitinju i u zaseoku Birnju te od tada kontinuirano teče do današnjih dana, priča nam arheolog Emil Podrug, kustos prapovijesne zbirke Muzeja grada Šibenika, dok prolazimo uz ogromne ulomke arhitektonskih detalja izgubljenog grada od vlastite težine utonule u plodno tlo Danilskoga polja.

danilo-rider-251116-9

– Kada govorimo o Danilskoj kulturi mislimo na period srednjeg neolitika, odnosno srednjeg dijela mlađeg kamenog doba. Prva iskopavanja provedena su 1951. godine i do danas je Danilo najznačajniji lokalitet iz tog perioda. Danas je poznato više od 50-ak lokaliteta Danilske kulture na cijelom području istočne jadranske obale. Iz svih dosadašnjih istraživanja dobro znamo kako je ta populacija živjela, a zovemo ih Danilskom kulturom jer su iz vremena puno prije nastanka pisma pa ne znamo kako su oni sami sebe zvali. Jedan od najčešćih nalaza neolitika je keramika, a analizom kostiju i sjemenki iz tog vremena znamo i što su uzgajali i jeli, kaže Emil Podrug.

U sklopu projekta prezentacije danilske baštine taj će period prapovijesti, zahvaljujući brojnim spoznajama arheologa, imati važno mjesto.

danilo-rider-251116-6

– Život ljudi u Danilu prije industrijalizacije, dakle prije stotinjak godina, ako uspoređujemo samo vrste stoke i poljoprivrednih kultura koje su se uzgajale na tom prostoru nema puno razlike od onoga u neolitiku. Onda su se najviše uzgajale ovce i koze, nešto manje svinje i u vrlo malom postotku goveda. Već tada je, prije sedam tisuća godina, lov bio sveden na minimum. Među nalađenim kostima životinja manje od jedan posto su kosti lovnih životinja. To nam potvrđuje kako je već tada prehrana, a time i egzistencija, bila u rukama čovjeka. Od biljnih vrsta u neolitiku su uzgajane nekoliko vrsta pšenice, ječam, proso i lan, tako da po tomu nema puno razlike u odnosu na Danilo prije pedesetak ili stotinjak godina, priča Emil Podrug.

danilo-rider-emil-podrug-251116-9

Naselje Danilske kulture istraženo je na površini od tek dvije tisuće i 700 četvornih metara, a zna se da se samo naselje prostiralo na oko četiri do pet hektara. Još je jako puno posla za arheologe, ali metode iskopavanja i financije uvjetuju da to ide sporo i da se uvijek istraži tek neki segment naselja.

– Na Danilu su odgajane generacije arheologa jer se već 65 godina na svakom brdu, uz svaki bunar, gdje god su uvjeti za život nađu nalazi iz prapovijesti ili antike. Nakon 50, 60 godina još uvijek smo na početku istraživanja, ali ono što do sada imamo je jako značajno, zaključuje Podrug.

Znaju to dobro i u Udruzi za održivi razvoj Danila – sv. Danijel iz koje su, vođeni zajedničkim interesom i razmišljanjem, u akciju krenuli s Muzejom i uz pomoć Grada Šibenika kako stara ideja akademika Duje Rendića Miočevića i Zlatka Gunjače više ne bi bila mrtvo slovo na papiru. U razradi projekta muzeja na samom lokalitetu ilirske naseobine Rider, a kasnije antičkog grada proširili su staru ideju povezivanjem sedam zaštićenih kulturnih dobara na maloj međusobnoj udaljenosti, od kojih ni jedno nije turistički valorizirano. Za Mira Vukšića, predsjednika MO Danilo i člana Upravnog odbora Udruge sv. Danijel ideja o muzeju na lokalitetu bila je logičan nastavak njegovog fizičkog angažmana iz mladih dana.

danilo-rider-251116-11

– Prve novce u životu sam zaradio radeći kao mladić od 14, 15 godina s arheolozima iz Zagreba i Šibenika na iskopavanju ovih ostataka antičke vile. I prije 50-ak godina ideja je bila da se ovdje napravi jedna muzejska zbirka. Upravo s ciljem da tu ideju šibenskih arheologa konačno ostvarimo osnovali smo udrugu i pripremili aplikaciju za ovaj projekt. Neki od nas još nisu ni svjesni koliko smo napravili za ovaj projekt izgradnje Interpretacijskog centra koji će otvoriti široke mogućnosti valorizacije mista. Ovdje u sezoni bude na desetke automobila turista iz Rusije, Njemačke i cijele Europe, a kada dobijemo taj sadržaj s eksponatima i atraktivno osmišljenim postavom to će biti njima jako zanimljiva stvar, kaže nam Miro Vukšić.

danilo-rider-miro-vuksic-251116-7

Zahvalan je dogradonačelniku Danijelu Mileti i gradonačelniku Željku Buriću koji su prepoznali projekt i njegov turistički značaj jer, kaže Vukšić, Danilo je dio grada Šibenika.

– Puno je još privatnih terena na kojima će se trebati provesti istraživanja, a neki mještani, kao vlasnici zemljišta, znam ih i osobno, spremni su se dogovoriti o otkupu u korist razvoja ovoga projekta. Ja se nadam da će se obostrano izaći u susret, a za generacije koje dolaze turizam Danila bit će novo tržište od kojega će moći živjeti radeći na svojoj zemlji, uvjeren je Vukšić.

danilo-rider-miro-vuksic-251116-12

Što je to Miro Vukšić kao mladić pomagao izvući na svjetlo dana pojašnjava mi, pred najočuvanijim dijelom još u potpunosti neotkrivene ogromne antičke vile, arheolog Toni Brajković, kustos antičke zbirke Muzeja grada Šibenika.

– Tijekom prvog i drugog stoljeća pa sve do kasne antike na području našeg Danila postojao je jedan veliki grad koji se zvao Municipium Riditarum po zajednici Delmata koja se zvala Riditi. Od početka pedesetih godina prošlog stoljeća u dvadesetak godina istraživalo se punom parom pod vodstvom pokojnog akademika Duje Rendića Miočevića i drugih arheologa, kaže Brajković.

danilo-rider-toni-brajkovic-251116-1

Vidljivi nalaz vile urbane ili gradske kuće proteže se na nekih 50-60 metara i izgleda, gotovo filmski, sa velikom kućom za stanovanje, velikim otvorenim dvorištem, a sa strana su bili gospodarski aneksi, skladišta za žito, maslinovo ulje i drugo.

danilo-rider-251116-4

– Vremenom je ta kuća postepeno prenamjenjena pa je po dolasku krščanstva, negdje u četvrtom stoljeću, na dijelu gdje je termalni kompleks vile, bazeni sa toplom i hladnom vodom i vidljivi dio ostataka podnog grijanja vile, izniknula mala crkva. Svi ti ostatci rimskoga grada pronađeni su ispod staroga groblja sa više od 400 grobova, opisuje nam Toni Brajković potragu za Riderom i kvalitetu života u to vrijeme prije dvije tisuće godina za koje krivo mislimo da su ljudi živjeli primitivno.

danilo-rider-251116-1

Treba napomenuti kako je ova prezentirana lokacija tek jedna kuća nekad velikog rimskog grada. Mnogi istraženi nalazi ponovno su zatrpani iz jednostavnog razloga, nedostatnih financija za stručnu konzervaciju i prezentaciju i za otkup zemljišta. Za sada su utvrđene 23 mikrolokacije sa otkrivenim ostatcima, kaže Brajković, koje ovim projektom želimo revalorizirati i ponovno istaknuti značaj Danila kao vrlo bogatog kulturnog lokaliteta. Važan lokalitet je i Gradina koji nije u polju već na brdu, a tu je bilo ono prvotno naselje Ridita koji su tek po dolasku Rimljana, u prvom stoljeću, sišli sa brda i izgradili naselje na rubu polja.

danilo-rider-251116-16

Vraćamo se na kraju ovog zanimljivog izleta ugovoru sa početka teksta i projektu koji će biti realiziran s 1,8 milijun kuna koje su osigurali Europska unija i Muzej grada Šibenika iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Tim novcem izradit će se projektno-tehnička dokumentacija za izgradnju prezentacijskog centra na samom lokalitetu po principu nalik onom u Muzeju Narone, traži usporedbu voditelj tima Željko Krnčević, kustos i dugogodišnji muzejski savjetnik Muzeja grada Šibenika, ujedno i član Upravnog odbora Udruge sv. Danijel.

danilo-rider-krncevic-251116-3

– Danilo je bilo važno u prapovijesti i antici, ali i u srednjem vijeku. Volim reći da je Danilo od prapovijesti do srednjeg vijeka bilo dio Šibenika i da su zasigurno i Morinje i Mandalina bili danilske luke. U ovoj priči o izgradnji Interpretacijskog centra valorizirat ćemo i lokalitet Starog šematorija, sa oko 400 starohrvatskih i srednjovijekovnih grobova, koji je nastao nad antičkim objektom i starokršćanskom crkvom. Cijelo Danilsko polje ima više spomenika kulture, a sad ću navesti samo crkvu sv. Petra u Maglovima i crkvu sv. Jurja u Birnju. I te dvije crkve uključene su u projekt za koji smo dobili novac iz europskih fondova, pripovijeda Krnčević.

sv. Juraj Foto: Tomislav Šmider
sv. Juraj Foto: Tomislav Šmider
sv. Petar Foto: Tomislav Šmider
sv. Petar Foto: Tomislav Šmider

– Bit će tu i pješačke staze sa edukacijskim panoima te biciklističke staze kao dio jednog dobro osmišljenog programa prezentacije spomenika kulture na prostoru Danila. Uredit će se i crkva sv Danijela tako da ćemo u drugoj fazi projekta, izgradnje samoga Interpretacijskog centra, povezati cijeli prostor ove rimske vile sa značajnim lokalitetima koje se može obići pješice ili biciklom, najavljuje razvoj projekta, kojim se ulazi u brendiranje cijelog danilskog kraja, opisuje Željko Krnčević dodajući kako će se time ostvariti dugogodišnji san akademika Duje Rendića Miočevića, Zlatka Gunjače i Ivana Pedišića, koji je veći dio svog radnog vijeka posvetio Rideru jednoj od svojih preokupacija.

danilo-rider-krncevic-251116-6

U budućnosti Krnčević vidi Interpretacijski centar u Danilu kao okupljalište svjetskih arheologa jer će arheološka istraživanja toga prostora trajati još jako dugo, a samim time stalno će se obogaćivati kulturno-povijesna priča koja će privlačiti turiste iz svih krajeva.

danilo-rider-krncevic-251116-2

danilo-rider-251116-3

danilo-rider-251116-10

danilo-rider-251116-2

danilo-rider-251116-17

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.