Svaka od oko dvije tisuće građevina koja se nalazi u zaštićenoj šibenskoj gradskoj jezgri uskoro bi trebala imati svoju javno dostupnu ‘osobnu kartu’ sa svim bitnim podacima, fotografijama, te smjernicama za obnovu. To je jedan od ciljeva novog projekta šibenske udruge građana Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac pod nazivom ‘Informacijski sustav kulturno-povijesne cjeline Šibenika’.
– Na ovome projektu zapravo aktivnije radimo dulje vrijeme, a formalno je započet nakon sastanka kojega smo prije dvije godine priredili i okupili predstavnike Grada Šibenika, gradskog odjela za imovinsko-pravne odnose, komunalaca, Turističke zajednica, Društva arhitekata i konzervatora. Želja nam je bila poduzeti nešto kako bi što efikasnije sačuvali šibensku jezgru, najveću gradsku vrijednost, i zaštitili je od devastacije i neprimjerene gradnje – kaže Nikola Grubić, predsjednik udruge.
Kao prvi korak nametnulo se pomno evidentiranje svih građevina u gradskoj jezgri, pa se u suradnji s Društvom arhitekata Šibenik, odnosno sekcija mladih Društva arhitekata Šibenik (SOBA) krenulo u evidentiranje prvih 300 objekata u skladu sa smjernicama i preporukama Konzervatorskog odjela pri Ministarstvu kulture. Nakon šest mjeseci rada, uz pomoć donacije Zaklade Adris u vrijednosti od 50 tisuća kuna koja im je dodijeljena na natječaju, Društvo Juraj Dalmatinac i DAŠ su prikupili sve potrebne podatke za prvih 300 građevina.
– Na projektu je sudjelovalo 9 članova Društva arhitekata Šibenik, a izuzev evidencije postojećeg stanja građevina prikupljene su i informacije o smjernicama za potencijalnu obnovu. Inače, u sadržaju identifikacijske kartice građevine, koju možemo zvati i ‘osobnom kartom građevine’, nalaze se opći podaci: broj katastarske čestice, površina, adresa i kućni broj. Potom su tu podaci o zaštiti s oznakama kulturnog dobra i sustava zaštite, te opisa građevine s istaknutim vremenom izgradnje, namjenom, katnosti, podacima o krovištu… – nabraja Nikola Grubić.
Uz to, na internetskim stranicama za javnu potrebu jednostavnim klikom miša za svaku od građevina, građani će moći pronaći i važeće odredbe iz GUP-a Grada Šibenika, fotografije svih uličnih pročelja, takozvanih katastarska situacija, te, što je najvažnije, smjernice za obnovu. Naime, nakon što te osnovne smjernice budu lako dostupne, potencijalni obnovitelji građevina u jezgri ne bi trebali prekršiti konzervatorske smjernice korištenjem neprikladnih materijala za obnovu ili drukčijim nagrđivanjem zaštićenih zgrada.
U Društvu Juraj Dalmatinac su zadovoljni jer je taj projekt prvi takve vrste u Hrvatskoj i šire, te bi mogao postati primjenjiv i za druge gradove u zemlji i inozemstvu, a posebno zadovoljstvo je što je u suradnji s drugim stručnim udrugama (DAŠ) smjernim zajedništvom ostvareno ono što se na početku činilo kao nemogući zadatak.
– Ovo je tek početak. Preostaje još oko 1700 građevina koje treba obraditi na isti način. Ovaj projekt smo pokrenuli isključivo kako bismo zaštitili našu jezgru, te kako bi pomogli našim građanima da prilikom obnove imaju štom manje problema – zaključuje Grubić.
