Vjetroelektrana Svilaja donosit će Drnišu, Ružiću i Vrlici više od dva milijuna kuna godišnje

Tvrtka ‘Jura energija’ iz Zagreba planira na sjeverozapadnom dijelu Svilaje na granici Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije izgraditi vjetroelektranu ukupne instalirane snage 85 megavata.

Za taj zahvat izrađena je Studija utjecaja na okoliš koja Vjetroelektranu Svilaja ocjenjuje prihvatljivom. Studiju će Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije od 17. veljače staviti na javni uvid svima zainteresiranima. Bit će izložena u prostorijama Grada Drniša u sobi broj 2, moći će se pogledati svakog dana u radnom vremenu do 20. ožujka, a javno izlaganje, na kojem će biti predstavnici investitora i izrađivača studije, zakazano je 10. ožujka u 13 sati u Maloj vijećnici Grada Drniša.

vjetropark svilaja1

Na Svilaji je planirano postavljanje 17 vjetroagregata pojedinačne snage 5 megavata. Operativni platoi na kojima se postavljaju vjetroagregati bit će povezani servisnom prometnicom i podzemnom električnom mrežom, a konačna lokacija povezivanja trafostanice s postojećom distribucijskom mrežom definirat će se pri izradi glavnog projekta vjetroelektrane. Studija sugerira spajanje na dalekovod Konjsko-Brinje ili varijantu prema Drnišu, a onu prema Ogorju  smatra najmanje povoljnom s aspekta zaštite okoliša i prirode.

vjetropark svilaja3

 

Vjetroagregati će se temeljiti na dva do četiri metra dubine, ovisno o konfiguraciji terena, na površini promjera 25 metara. Visina stupa vjetroagregata je 120 metara, a s rotorom promjera 132 metra ukupna visina svake ‘vjetrenjače’ bit će 186 metara.

Nove pristupne prometnice ukupne duljine oko 25 kilometara, bit će širine 5,5 metara s proširenjima u zavoju i nagibom ne većim od sedam posto. Studijom utjecaja na okoliš ispitane su i dvije moguće lokacije nove 110 kilovoltne trafostanice.

vjetropark svilaja2

Na lokaciji budućeg vjetroparka na Svilaji gnijezdi se 27 vrsta ptica, a već sami građevinski radovi, navodi se u studiji utjecaja na okoliš, mogli bi negativno utjecati narušavanjem i gubitkom staništa, dok bi nakon izgradnje utjecaj ‘vjetrenjača’ mogao biti primjetan samo kod grabljivica zbog njihovog sudaranja s krilima ‘vjetrenjača’, ali ne i kod drugih vrsta ptica. Od ukupno 15 vrsta šišmiša koje obitavaju ili samo love na području Svilaje procijenjeno je kako bi za pet vrsta izgradnjom vjetroparka postojala mogućnost direktnog stradavanja.

Dok će u fazi izgradnje zasigurno mnoge vrste napustiti taj prostor, kada vjetroelektrana krene u rad, pokazalo se na drugim lokacijama, životinje će se vratiti u zonu i njihova će se populacija povećati zbog smanjenog broja predatora i iz razloga što novosagrađene objekte mogu koristiti kao skloništa. Što se tiče biljnog svijeta gubitaka neće biti jer će se nakon izgradnje autohtono bilje samo obnoviti. Svi poznati speleološki objekti su izvan granica planiranog zahvata, kao i nekoliko vrijednih arheoloških lokaliteta.

vjetropark svilaja4

Strah stanovništva od ‘buke’ vjetroagregata nije toliko opravdan je pri brzinama vjetra većim od osam metara u sekundi ‘buka’ turbina ‘zamaskirana’ bukom samoga vjetra i nemoguće ju je mjeriti. U nekim obližnjim naseljima neće biti zamjetan ni utjecaj treperenja i zasjenjivanja, dok će u nekima od njih trajati 20-ak minuta dnevno. Prostor oko vjetroelektrane bit će i nakon izgradnje pogodan za ispašu stoke i pčela, a kako neće biti ograda oko cijelog vjetroparka i divljač će se moći slobodno kretati.

Lokalne jedinice na čijem se području nalazi vjetroelektrana dobivaju jednu lipu po svakom proizvedenom kilovat/satu struje. Procijenjena godišnja proizvodnja od 208 GWh/godišnje za VE Svilaja znači godišnji prihod jedinicama lokalne samouprave od približno 2,1 milijuna kuna. Grad Drniš i općine Vrlika i Ružić već su svojim odlukama podržali izgradnju Vjetroelektrane Svilaja.

vjetrenjace

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.