Tomislav Čolak, predsjednik ŽH HSP-a poslao je priopćenje vezano uz demografsku situaciju u Kninu koje prenosimo u cijelosti.
S nevjericom smo čitali novinska izvješća s skoro jednosatne konferencije za novinare čelnika grada Knina, koji su na razne načine pokušavali riječima ublažiti tešku gospodarsku, socijalnu i demografsku situaciju u Kninu. Zlobnici bi možda rekli , uzalud vam trud svirači, jer svakom građaninu Knina i slučajnom posjetitelju, situacija u gradu Kninu, nažalost, je posve jasna.
Zapanjilo nas je da jedan gradonačelnik ne zna koliko stanovnika ima njegov grad, pa barata brojkama od 19.232 i 15.054 stanovnika Knina, što nema veze s brojem stanovnika grada Knina. Da se samo potrudio pogledati u popise stanovništva vidio bi da je grad Knin 2001. g. imao 15.109 stanovnika, a na popisu stanovništva 2011. g. nešto više, 15.407 stanovnika.
Koliko ih je trenutno danas, teško je točno reći, ali ako se potrudi raspitati o broju ispisane djece iz vrtića i škola, broju onih koji su dali otkaz na poslu, pogleda broj vjernika na nedjeljnim misama u crkvama ili broj šetača na ulicama, situacija će mu biti jasnija.
Zašto zaposleni ne vide perspektivu u Kninu, nije pitanje za njih ili neke druge institucije, nego za čelnog čovjeka grada, koji nije stvorio pretpostavke ugodnog življenja u Kninu. Da je tim zaposlenim omogućio da barem imaju 50 % od plaće koju ima gradonačelnik grada Knina, sumnjamo da bi napustili Knin. Žalosno je da gradonačelnik zna koliko ima nezaposlenih u Kninu, a da ne zna koliko je zaposlenih. Iako se često hvale smanjenjem broja nezaposlenih, žalosna je činjenica da se smanjuje i broj nezaposlenih i broj zaposlenih, što znači da se ljudi iseljavaju iz Knina. Je li gradonačelniku možda palo na pamet, kada kaže da su sustavno stvarali preduvjete za otvaranje radnih mjesta, da nisu dobro radili i da ne znaju svoj posao, jer nikako ne uspijevaju stvoriti okvir koji bi privukao poduzetnike i investicije u Knin. Svi su drugi krivi za lošu poduzetničku i investicijsku klimu u gradu osim onih kojima je posao stvoriti preduvjete za privlačenje poduzetnika i investicija. Sami građani pokazuju gradskim čelnicima što misle o njihovoj sposobnosti, dižu ruke i napuštaju grad.
Ovom prilikom podsjećamo gradonačelnika da Grad Knin nije uradio po pitanju darovanih stanova državi ništa više nego sva ostala poduzeća koja su imala stanove u gradu Kninu, kojih su se također kao i Grad Knin odrekli u ime države. S tim što je za razliku od tih poduzeća Grad Knin već dobio nekoliko milijuna kuna od stanova koje je država prodala u Kninu, a dobit će još tko zna koliko milijuna kuna od neprodanih stanova slijedećih godina.
Gradonačelnik je pokazao i elementarno nepoznavanje situacije oko prodaje stanova u Kninu. Kada bih u gradu Kninu bila razvijena trgovina stanovima, gdje vlasnici stanova prodaju svoje stanove drugim osobama, grad Knin bi bio razvijen i ne bih bilo iseljavanja.
Nažalost, glavni kupac stanova u gradu Kninu je država, odnosno APN, koja kupljene stanove dodjeljuje bivšim nositeljima stanarskog prava, od kojih se većina i ne useljava u te stanove. Tako je Republika Hrvatska nakon Oluje naseljavala Knin a sada ga raseljava. Što se tiče obećanih razvojnih projekata, oni će kao i do sada ostati samo u sferi obećanja i na papiru ( kao npr. Poduzetnički inkubator, Preparandija, VIP Call centar i druga neispunjena predizborna obećanja proteklih godina ). Po obećanju razvojnih projekata, kojih će slijedećih mjeseci biti i više, zna se da stižu lokalni izbori. Za glavni obećani razvojni program „ Integralne regeneracije „ vidi se da je tek u zamisli, a obećanih 25 milijuna eura je kao kad vam lutrija obeća da možete osvojiti jackpot od 30 milijuna kuna. Takva je ista vjerojatnoća da će gradski čelnici Knina svojim projektnim zamislima dobiti tih 25 milijuna eura.
