Znate li zašto Pirovac zovemo Zloselo?

Prvi spomen Pirovca nalazimo već krajem 13. stoljeća, točnije 1298. godine, u dokumentima pri nastanku šibenske biskupije. Svi smo čuli da Pirovac neki zovu Zloselo, ime koje uzimamo zdravo za gotovo, ali malo je onih koji znaju da je to bio službeni naziv mjesta sve do 1930. godine kada mijenja ime u Pirovac.

U Srednjem vijeku Pirovac je bio u vlasništvu stare hrvatske plemićke loze Šubić, kasnije Šibenske biskupije i šibenskog plemstva, a zahvaljujući svojim prekrasnim plažama bio je omiljena destinacija privilegiranih.

Otkud naziv Zloselo?

Legenda kaže da su se Pirovčani pred turskim osvajačima pokazali kao iznimno hrabri i lukavi, iako su brojčano bili nadjačani. Na čelu s Urem Kapetanom u maloj su skupini kriomice izašli iz utvrde i iz zasjede ubili turskog časnika. Misleći da ih je mnogo, Turci su pobjegli vičući: ‘Zlo selo, zli ljudi’. Ta legenda poslužila je i kao podloga za pjesmu u desetercu čiji su početni stihovi ‘Viče vila s vrva Makirine, ustani se Urem Kapetane, eto na te turska vojska iđe’.

Prema drugoj legendi, nalazimo podatak da je gore spomenuti Kapetan sa zidina polijevao Turke vrelim uljem.

Obitelj Draganić -Vrančić

Petar Draganić, soprakomit mletačke flote u Šibeniku, potomak stare i ugledne plemičke porodice, kupio je zemljište na kojem se danas nalazi Pirovac. Zbog opasnosti od Turaka koje su se pojačavale padom Bosne 1463. godine i učestalih napada, Draganić nasipava siku (mali otočić uz obalu) na mjestu sadašnje stare jezgre i izgrađuje tvrđavu s bedemima, crkvu i župni dvor, te kuće za stanovnike koji postaju njegovi koloni.

 

Turci su u dva navrata osvajali Zloselo, a stanovništvo je bježalo na susjedni otok Murter odakle ih je mletačka vlast vraćala. Utvrda je funkcionirala sve do turskog napuštanja Dalmacije, a osim mještana branili su je i mletački vojnici plaćenici, mahom Grci. Sve do kraja Prvog svjetskog rata, unutar zidina su živjeli ljudi i stoka. Njihovi preseljenjem van zidina sredinom 20. stoljeća započinje i novija povijest Pirovca praćena gradnjom stambenih objekata

Iako se naziv Zloselo veže uz Turke i njihova osvajanja, Mladen Urem  koji je istražio povijest obitelji Draganić – Vrančić, dugogodišnjih gospodara Pirovca, navodi sljedeće:

 

Ipak, prvi spomen Pirovca kao Slosleina/Slosella seže u vrijeme križarskih ratova kada je u blizini Pirovca, na Vranskom jezeru, postojalo jako uporište vitezova templara i ivanovaca, a tim putem uz obalu tisuće i tisuće vitezova avanturista iz cijele Europe spuštale su se (što pješice, što na konjima) u Svetu zemlju. Dakle, na kartama iz vremena 16. i 17. stoljeća (postoje uglavnom njemačke i talijanske jezične varijante, za turske ne znam) Pirovac se označava kao Sloßeln,Sloslein što na njemačkom znači inačicu umanjenice od dvorac, dvorci, dvorčići, kojih inače ima puno u okolici Pirovca, pa pritom ne isključujem da je i Pirovac bio svojevrsna “utvrda/dvorac na moru” za  križare s Vranskog jezera.

Sam naziv Sloslein/Sloßeln u slavenskoj varijanti je vjerojatno vremenom pučkom etimologijom evoluirao u Slosel – Zlosela. I to mi se čini jednim od mogućih logičnih objašnjenja naziva toga mjesta. Dakle, vitezovi templari s Vranskog jezera bili su uglavnom Hrvati, Nijemci, Mađari i Talijani. Međutim, ne isključujem mogućnost da je na prvobitno označen lokalitet kao Sloslein, pučkom logikom postalo Sloselo/Zloselo. To, dakako, nikako ne znači da je taj dio Hrvatske bio pod germanskim utjecajem, može značiti samo jedno germansko-templarsko (kartografsko!) imenovanje lokaliteta (s pozicije Vranskog priorata) koje se prilagođava značenjski bliskom dominantnom hrvatskom jeziku u obliku Zlosela, i, rekao bih, ništa više.’

 

 

 

 

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.