Arheološka istraživanja na brdu Kremik (Gaj) kraj Primoštena

Prije više od dva tjedna završena su dvotjedna zaštitna arheološka istraživanja na brdu Kremik (Gaj) kraj Primoštena. Istraživalo se na prostoru prapovijesne gradine, točnije na vrhu brda. Istraživanja su poduzeta zbog gradnje spomenika “Gospi od Loreta” koji Općina Primošten namjerava izgraditi na tom prostoru. Općina je i financirala istraživanja, a provela ih firma Neir d.o.o. Ekipu su činili: arheolozi Anita Penović (voditeljica istraživanja), Nebojša Cingeli, Stipe Pavlinović, Ivan Huljev, dokumentarist Porin Kukoč, te dvoje radnika.

arheološko istraživanje na Gaju
1. Novčić Mletačke republike (17-18 st.)

Kako se radi o samom vrhu brda gradine Kremik istraživalo se između škrapa gdje se nalazila zemlja, jer je ostatak otišao kroz krške stijene u dublje slojeve pod utjecajem atmosferilija. U tim škrapama pronađeni su prapovijesni ulomci keramičkih posuda, školjaka (ogrci, volci i dr.), životinjskih kostiju. (naknadne analize će pokazati o kojim se životinjama radi). Nađeni su odbici kremena koji su vjerojatno nastali izradom kremenih oruđa ili oružja, što će se moći utvrditi ili opovrgnuti naknadnim analizama. Pronađen je i jedan novčić mletačke republike (17-18. stoljeće).
Gradinu za sada možemo samo okvirno datirati u razdoblje prije 3000 godina. Sigurnije i točnije datacije, biti će moguće nakon obrade i analize pronađenog materijala. Ranijim pregledom terena na južnim padinama Kremika, ispod vrha gradine, na površini su pronađeni keramički ulomci kasnoantičkih posuda.

Arheološko Istraživanje na Gaju
2. Nalazi prapovijesnih keramičkih ulomaka posuda

Gradine su slabo istraživane na području Hrvatske. Za sada ih je poznato pet na prostoru Općine Primošten (Okrugljak iznad Tribežića, M. Gnoinac i Ograđenik kraj Široka, i Marinova strana iznad Vesca Gornjeg). Gradina Kremik je najveća s površinom od otprilike 1.82 ha. Prvi ju je objelodanio arheolog M. Menđušič 1997. godine u Povidu. Na njenoj sjevernoj strani vidljivi su ostaci polukružnog nasipa, na koji se zapadno nadovezuje uzdužni nasip, a na samom vrhu brda bila je gomila čija se svrha ne može odgonetnuti zbog devastacije. U njoj površinski pronađeni prapovijesni keramički ulomci posuda i školjke ( ogrci volci i dr.).

arheološko istraživanje na Gaju
3. Nalazi odbitaka kremena i školjaka

Gradinama nazivamo ostatke prapovijesnih građevina koje se nalaze na uzvisinama (iako mogu biti i u nizinama). Oblici gradina su slabo istraženi, no možemo uočiti da su ponajviše kružnih, polukružnih, elipsastih oblika, ali ima i poligonalnih, te rjeđe pačetvorinskih. Tu se najčešće radi o suhozidnim urušenjima koje danas izgledaju kao nasipi, iako postoje mogućnosti da su neke bile izvorno nasipi. Takvi objekti na našim prostorima mogu se datirati u prapovijesna razdoblja (eneolitik, bronca, željezo), pa sve do vladavine Rimskog carstva, tj. od 3500 god.pr. Krista do otprilike 1. stoljeća nakon Krista. Na većini gradina tijekom Rimskog carstva život zamire. Neke od njih tijekom kasne antike i srednjeg vijeka dolaze u upotrebu, primjerice na nekima nastaju utvrde i slično, jer se najčešće radi o dobrim strateškim položajima.

arheološko istraživanje na Gaju
4. Istražena površina

Danas imamo više teorija čemu su gradine služile. Funkcija je vjerojatno bilo više. Gradine su mogle biti utvrđena naselja ili pak refugiji, što bi u potonjem slučaju značilo da je naselje bilo na padinama ili u podnožju brda, a gradina je služila samo kao zaklonište u slučaju opasnosti. Također, smatra se da su neke manje gradine mogle služiti kao torovi za stoku, ili kao izvidnice/utvrde. Uz već postojeće mogućnosti primjerice dok nije bilo ratnih događanja neke od njih su možda bile sastajališta gdje su se održavale skupštine, sajmovi i ili vjerski obredi. Psihološki i simbolički značaj gradine mogao je biti i u samom izgledu i položaju, budući da su smještanjem na uzvišenjima tada bile jedine (uz gomile) dominantne građevine u prostoru. Dakle, njena dominantnost i izgled imala je poruku (iako možda i lažnu) o snazi te zajednice, kako njenim pripadnicima, tako još više potencijalnim napadačima.
arheološko istraživanje na Gaju
5. Dokumentiranje

arheološko istraživanje na Gaju

6. Geodetsko snimanje i dokumentiranje

arheološko istraživanje na Gaju
Na snimci je prikazan bijelim linijama nasip(bedem) gradine i gomila na vrhu

U budućnosti bi svakako bilo poželjno nastaviti s istraživanjima i na drugim dijelovima gradine Kremik, koja bi doprinijela novim spoznajama kako o načinu života, tako i korištenju prostora u prapovijesti i kasnijim razdobljima, od čega može imati koristi i naš turizam kroz nove i dodatne sadržaje.

Autor teksta i fotografija Ivan Huljev

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.