Kulturnu baštinu nekog kraja ne čine samo građevine, opipljivi dokaza povijesti i svjedok vremena, baštinu čine priče i legende koje su preživjele stoljeća i prenosile se s koljena na koljeno. Prvo oko ognjišta u dugim zimskim noćima, kasnije zabilježene na komadu papira. Jedna takva legenda dolazi iz skradinskoga kraja, priča o ljubavi, borbi i vječnosti jednog para koji i 400 godina nakon živi u pričama.
LIJEPA STANA I PAVLE
Jednom davno živjela je djevojka po imenu Stana, ljepotica iz Rupa koja je svoje srce obećala lokalnom momku Pavlu Mandušiću iz istoga sela. Kći kneza Jure Barišića, kako istraživač don Krsto Stošić piše u svojoj knjizi ‘Rijeka Krka s 54 slike’, svojom je ljepotom začarala i turskog vojnika Huseina, najdražeg vojnika Mehmed bega koji je unosio strah među stanovnike od Skradina do Knina.
Husein nije odustajao od svoje namjere da po svaku cijenu pridobije lijepu Stanu, pratio ju je svakodnevno i vrebao pravu priliku. Jednog dana se sakrio u krošnju kako bi špijunirao Stanu, no tanka bajamova grana nije izdržala težinu i Husein pade na zemlju i ozbiljno se povrijedi.
‘Znajući šta bi se dogodilo kada bi strašni Mehmed Beg saznao da mu se vojnik povrjedio, a ne daj Bože poginuo u njihovom selu, mještani Rupa odlučiše odmah da ga onako povrjeđenog prebace u Čučevo. Vidjevši Huseina povrjeđenog, Mehmed Beg se razbjesni i ne vjerujući u priču mještana da je njegov miljenik zadobio povrede na način na koji mu to oni ispripovjedaše, dade ih smjesta zatvoriti u zatvor. Strašni Mehmed Beg htjede iskoristiti ovu priliku kako bi se otarasio većine mještana Rupa ali srećom, pošto je Mehmed Begova žena Merima, bila tetka od jednoga franjevačkoga svećenika sa Visovca po imenu Miho, koji je uz ostale mještane uspio izmoliti milost za zatočene sumještane kod Merime i Mehmed Begovog sina Alije’ – piše prof . Josip Vergilije Perić u knjizi ‘Kula od uzdaha’ izdanoj 1900. godine.
UZDAH KULA
Rupljani se vratiše svojim domovima, no Pavle ostade danima na milost i nemilost čuvara koji su ga mučili. Danima su se iz kule u kojoj je bio zatočen čuli uzdasi zbog kojih su čobani i putnici prozvali ovu kulu Uzdah kulom, imenom koje se koristi i danas.
Seljani koje je oslobodila Mehmedova žena, u Rupama pobune seljake koji su navalili na kulu i oslobodili Pavla.
‘Kad oni stignu u Rupe, pobune seljane pa svi navale na Uzdah kulu i oslobode Pavla. Pavao tada zapali prokleto gnijezdo da ne bi tko drugi kao on do tada trpio. Kad sve to čuje Mehmed beg, od ljutine mu puče srce. Njegov sin Alija nije nikoga progonio, nego naredi da se Rupljani vrate kući i mirno žive’ piše Krsto Stošić u svojoj knjizi.
Priča o Pavlu i Stani i njihovoj ljubavi okrunjenoj u Gospinom svetištu na Visovcu živi i 400 godina nakon, a ostaci Uzdah Kule u Dubravicama ostaju opipljiv dokaz ove legende koji se neuspješno bori protiv vremena. Kula koja je prije toliko godina bila svjedok jedne ljubavi, danas je skoro nevidljiva. Legenda je ponekad jača i od kamena, čini se.
Touristar.TV, u suradnji s NP Krka, Udrugom ŠUM, Stjepanom Gundićem i fra Stojanom Damjanovićem, prije nekoliko je godina snimio dokumentarni film o ovoj legendi na području Roškog slapa.
foto:Touristar.tv
