Površinom i brojem stanovnika Općina Tribunj spada u red najmanjih u Šibensko-kninskoj županiji. Osim toga, jedna je od najmlađih općina i broji osam godina od osnutka. S načelnikom Općine Tribunj Damirom Pilipcem razgovarali smo o proteklom razdoblju, ali i o onome što Općinu čeka u budućnosti.
Koliki priljev sredstava ostvaruje Općina od komunalnih doprinosa?
Komunalni doprinos se na godišnjoj razini kreće od oko 2,5 do tri milijuna kuna. Zbog legalizacije ove godine imamo nešto veći priljev sredstava s te osnove.
Što biste izdvojiti od projekata uređenja komunalne infrastrukture koje ste realizirati tijekom ove godine?
Ove godine, zbog prijašnjih poplava, odlučili smo sanirati obalu od mosta prema marini. Na tom su se dijelu gradili novi proboji kako bi se izbjegle bujice. Ta investicija iznosila je oko 700 tisuća kuna. Nadalje, 350 tisuća kuna iznosila je investicija uređenja dijela plaže Zamalin. Oko 50 tisuća kuna koštala je sanacija plaže Bristak. Osim toga, u dvije ulice postavljena je javna rasvjeta u iznosu od oko 250 tisuća kuna. Postavljena je ograda na dijelu obale u uvali Sovlja i dijelu Kornatske ulice. Do isteka ove godine nastojat ćemo urediti put do crkve sv. Nikole koji je u iznimno lošem stanju.
INVESTICIJA TEŠKA 350 MILIJUNA KUNA
Ono što je također jako bitno za ovu godinu je da smo s Gradom Vodice ušli u veliku investiciju od oko 350 milijuna kuna za sustav odvodnje kanalizacijskih voda. Gradit će se sustav odvodnje i novi podmorski ispust. Po zadnjim podacima, oko 73 posto projekta financirat će Europska unija, od preostalih 27 posto, 40 posto pokriva Ministarstvo poljoprivrede, 40 posto Hrvatske vode, a mi i Grad Vodice u projektu sudjelujemo sa 20 posto. To će nas koštati oko pet kuna na sto kuna investicije, što je izuzetno povoljno. Općina Tribunj tako bi trebala izdvojiti oko 3.600.000 kuna u razdoblju od pet godina.
Aplicira li Općina za sredstva iz fondova Europske unije?
Izdvajanjem od Grada Vodica, Općina Tribunj trebala je donijeti vlastite planove prostornog uređenja, kako bi definirala namjenu prostora, što je preduvjet za daljnji razvoj.
Kod planiranja projekata kojima bi mogli aplicirati na europska sredstva, vezani smo za vrijeme donošenja i koncept prostornog plana i uvijek se radi o borbi s vremenom.
Što se nekih manjih projekata tiče, povukli smo sredstva za ekološku javnu rasvjetu i odlaganje otpada, uređenje poljskih puteva i tematskih staza, izradu projektne dokumentacije, ali glavni problem je da sredstva dobije onaj tko je bliže vlasti.
Jedan od projekata koji je financiran europskim novcem je veletržnica ribe, međutim tu su se pojavili određeni problemi.
Naime, objekt veletržnice završen je prije godinu i pol dana, a sama veletržnica još uvijek nije stavljena u funkciju. Prvo se pojavio problem s izdavanjem koncesije, a nakon toga postavilo se pitanje na koji način upravljati veletržnicom jer smo imali zajedničko poduzeće. Županija, Općina, Ministarstvo i Ribarska zadruga, svi smo imali jednake udjele koji se sad moraju mijenjati u skladu sa sredstvima koja je uložila svaka strana. S obzirom da je 70 posto uložila Europa, postavlja se pitanje na koga sada knjižiti taj dio. U vrijeme kad se veletržnica gradila, taj je dio trebao biti prebačen na krajnjeg korisnika, da bi sada iz Ministarstva stigla informacija da taj dio pripada njima. Dakle, tržnica fizički postoji, sagrađena je uz sve potrebne dozvole, ali zapelo je na administrativnim problemima. Riba se trenutno prodaje preko zakupaca, nema burze i veletržnice.
Ima li Općina Tribunj zainteresiranih privatnih investitora?
Da, imamo zainteresirane ulagače za područje od Sovlja do Općine Tisno, na brdu Kamena. Radi se o gradnji dva hotela s golf igralištem u vrijednosti oko 170 milijuna eura. Županija je krenula s ciljanom izmjenom prostornog plana još prošle godine i nadamo se da će to biti okončano ove godine. Problem je što je cijelo zemljište u državnom vlasništvu.
Turistička sezona na samom je izmaku. Kako biste ju prokomentirali?
Ove godine imamo povećanje oko osam posto u noćenjima i dolascima. Naš turizam je baziran na privatnim iznajmljivačima, a povećao se i broj objekata za iznajmljivanje. Lani ih je bilo 350, a ove godine ih je 375. Generalno govoreći, smatram da bi turizam trebalo drukčije promišljati. Nije dosta samo privući goste, a ne održavati kvalitetu. Za to su potrebna značajna ulaganja u infrastrukturu. Osim toga, potencijal tribunjske marine nije dovoljno iskorišten. Nema chartera ni tranzita pa su gosti vezani za marinu, nema izmjena i kruženja gostiju, oni ne idu izvan marine, ne troše u restoranima, trgovinama ni popratnim sadržajima. Ipak, zadovoljni smo turističkom sezonom, ove godine je bila izuzetno dobra, događanja u mjestu je bilo dosta i od gostiju imamo dobre povratne informacije. Na svemu ipak treba i dalje raditi, potrebno je ulagati u turističku infrastrukturu i plaže. Kad donesemo prostorni plan otvorit će se mogućnost kvalitetnijeg ulaganja u plaže. Uskoro će biti prezentiran idejni projekt plaže Bristak. Navedeni projekt zajedno s Idejnim projektom uređenja plaže Sovlja namjeravamo ponovno prijaviti na natječaj Ministarstva turizma. Ujedno se planira dodatno oplemeniti i plaža Zamalin. Za šetnicu od restorana Luna do Zamalina je ishodovana lokacijska dozvola, a predat ćemo dokumentaciju za građevinsku dozvolu i s tim projektom ćemo moći aplicirati na EU fondove.
S kojim se problemima kao općina susrećete u radu?
Velik dio problema su neriješeni imovinsko – pravni odnosi koje smo zatekli na onom dijelu nekretnina koje bi trebale biti u vlasništvu Općine. Sve ono što nije u privatnom vlasništvu, a nalazi se u građevinskom području, trebalo bi pripasti općinama, međutim, tu imamo problem s Državnim odvjetništvom. Moramo ispravljati razne upise što nam oduzima dosta vremena, tim više što se Državno odvjetništvo knjiži temeljem zakona, a mi moramo ići tužbom.
Moram napomenuti kako su nam znatno olakšale zakonske odredbe o knjiženju prometnica. Tu je bilo dosta problema jer se radi uglavnom o privatnim zemljištima pa svi žele to što više naplatiti, zanemarujući činjenicu da i oni tom prometnicom moraju prolaziti. Uglavnom, uspjeli smo riješiti veliki dio ulica, naročito one kojima moraju proći kanalizacijski vodovi kako bi dobili građevinske dozvole. Na području Bristaka smo posjednicima isplatili oko 680 tisuća kuna za dio otkupa prava služnosti, a radi se o terenu gdje bi trebala proći prometnica koja bi povezivala veletržnicu ribe s magistralom, tako da kamionski promet ne ide kroz mjesto.
DECENTRALIZACIJA SAMO U TEORIJI
Nadalje, Općina Tribunj ima dvije koncesije od državnog značaja, jedna je marina, a druga je ribarska luka i postavlja se pitanje zašto su koncesije državne, a ne županijske. Država svake godine samo od marine u Tribunju dobije 700 tisuća kuna od koncesije. Cijeli sustav je posložen na način da od ministarstava morate moliti da vam se vrati dio sredstva koja se ‘uberu’ s vašeg područja. Decentralizacija je samo priča.
Priča se kako je lokalna samouprava samo kočnica daljnjem razvoju, iako je u cijeloj lokalnoj samoupravi zaposleno oko 2.700 ljudi. S druge strane, od ukupnih fiskalnih sredstava, lokalna uprava dobije oko 11 posto, a sve drugo ide u državnu blagajnu. Kako je država prezadužena, teško je očekivati da će se vršiti decentralizacija sredstava.
Svih ovih godina uređivali smo obalni dio i imali smo značajan prihod od koncesijskih odobrenja. Međutim, Vlada je prošle godine uredbom ukinula koncesijska odobrenja na koncesioniranim dijelovima luka. Time smo ostali uskraćeni za oko 500 tisuća kuna prošle godine, a upravo iz tog namjenskog prihoda grade se rive i uređuju plaže. Mislim da smo na ovom području upravo mi najviše odmakli što se tiče uređenja i organiziranosti lučkog područja, a sad smo ostali bez značajnog dijela prihoda.
Kojim se još rezultatima možete pohvaliti?
U suradnji s Lučkom upravom završili smo kameno opločenje na poluotoku. Također, osim što smo osvijetlili dvije ulice, rekonstruirali smo javnu rasvjetu od marine do mosta i dijelu obale prema Zamalinu. Na tom dijelu obale za uređenje hortikulture uveli smo sustav navodnjavanja ‘kap po kap’.
U ovih osam rada godina organizirali smo i sustav predškolskog odgoja tako da trenutačno dječji vrtić pohađa 70-ak djece. Otvorena je ambulanta primarne zdravstvene zaštite i ljekarna.
Činjenica je da neki projekti zasebno ne donose dobit, ali su dio veće cjeline i uvjet razvoja turizma. Danas se u turizam mora stalno ulagati. Sve su veći zahtjevi koji su pred nama a mi tim zahtjevima moramo odgovoriti da bismo ostali u trendu povećanja broja gostiju i, shodno tome, ostvarivanju prihoda. Tribunj je prepoznatljiv jer je zadržao autohtonost malog dalmatinskog mjesta s dušom, ali ipak polako napreduje prema pravom malom turističkom središtu.
Infrastruktura je uvijek aktualan problem jer se Tribunj gradio više od 40 godina bez ikakvog urbanističkog plana pa tu gradnju nije pratila adekvatna infrastruktura. U ovih osam godina izgradili smo 30 posto kanalizacijske mreže i obnovili velik dio vodovodne mreže. Elektra je izgradila trafostanice i poboljšala nivo opskrbe energijom, ali još uvijek je problem gradnja velike trafostanice u Vodicama od 110 Kw koja bi ovom području omogućila kvalitetnu opskrbu električnom energijom.
10 milijuna u proračunu
Pretpostavljamo kako bi Proračun Općine Tribunj za sljedeću godinu mogao biti oko deset milijuna kuna. Nakon osam godina bavljenja ovim poslom, ne samo ja, nego i svi ljudi koji tu rade, uočili smo da je najveći problem zakonodavni okvir koji usporava djelovanje, a primjer su učestale promjene zakona o financiranju jedinica lokalne, procedura donošenja planova prostornih uređenja je presložena i dugotrajna, suglasnosti se jako dugo čekaju.
