U godinu dana uloženo 18 milijuna kuna u Skradin

Proslavili ste Dan grada Skradina, sv. Jeronima, a niste podijelili nikakve nagrade zaslužnim građanima. To je poprilično neuobičajeno za hrvatske uzuse gdje se nagrađuje i šakom i kapom.

Ja jesam već duže vremena gradonačelnik Skradina, ali ovo, aktualno Gradsko vijeće, uspostavljeno je tek prije nešto više od dva mjeseca. Smatrali smo pretjeranim da mi u ta dva mjeseca predlažemo zaslužne ljude, uručujemo nagrade, pa u tih 60 dana ne može se napraviti skoro ništa. I inače mi te godišnje nagrade nisu po volji, zato ozbiljno razmišljamo o soluciji da se nagrade Grada Skradina dodjeljuju tek svake četiri godine, koliko traje jedan mandat. Pazite, na području Grada Skradina živi tek četiri tisuće ljudi, i ako ćemo svako malo dijeliti te nagrade, totalno ćemo ih obezvrijediti, a isti ljudi imat će ih i po desetak. Usporedio bi to s Porinom, čini mi se da nema glazbenika u Hrvatskoj koji nema barem jednog u vitrini.

POTPISIVANJE UGOVORA UMJESTO NAGRADA

Zato ste se odlučili na puno bolji način obilježavanja dana grada, a i poprilično originalan.

Da, odlučili smo ovu svečanu sjednicu Gradskog vijeća obilježiti nečim zbilja važnim za sve Skradinjane. Tako smo na kraju sjednice potpisali ugovor s tvrtkom Sarađen iz Stankovaca o uređenju kružne ceste, vodovoda i kanalizacije na našoj poduzetničkoj zoni Kosa u Ićevu. Radi se o projektu vrijednom 1,12 milijuna eura, od kojih smo od europskih fondova dobili 75 posto bespovratnih sredstava. U ovoj fazi, koju će obaviti tvrtka Sarađen, utrošit će se oko 5,5 milijuna kuna od tih sredstava. Time ćemo za šest mjeseci, koliko će radovi na uređenju infrastrukture trajati, dobiti potpuno funkcionalnu poduzetničku zonu, sasvim spremnu za prihvat novih poduzetnika i proizvodnih pogona. Time i novi zamašnjak skradinskom gospodarstvu. Nadam se da ćemo svečanu sjednicu Gradskog vijeća u 2014. godini također zatvoriti potpisivanjem sličnog ugovora, što mi znači puno više od bilo kakvih nagrada.

Međutim, kako ste i rekli na sjednici, čini vam se kako slične novce nećete tako skoro dobiti od Europske unije. Vjerujete li uopće aktualnoj vladi?

Ma vjerujem i ne vjerujem, čini mi se kako cijela aktualna politička scena više razmišlja o tome kako napakostiti suprotnoj političkoj strani nego napraviti nešto konkretno i korisno za građanstvo. Bavimo se trivijalnim stvarima i guramo ih u prvi plan, poput ćirilice u Vukovaru ili ‘Lex’ Perkovića, na koje smo izgubili zadnja tri mjeseca, a o gospodarstvu se malo govori. Zato mi se čini da nećemo tako skoro do novih novaca iz EU, iako mi u Skradinu imamo u pripremi neke velike projekte, a s nekima smo se već i kandidirali. Ali, još je rano o tome detaljno govoriti.

Vi ste ipak na glasu da odlično surađujete i s aktualnom izvršnom vlasti u državi, iako ste iz ‘suprotstavljenih’ političkih tabora.

Upravo o tome i govorim, čini mi se kao kod nas još nije zaživjela demokracija u pravom smislu te riječi, sve se svodi na konstantnu političku kampanju, a malo se konkretno radi. Ne znam što bi netko očekivao od mene, da ignoriram sve mogućnosti koje mogu izvući od Europe za Skradin, zato što državu sada vodi SDP. Pa u Skradin smo u proteklu godinu dana uložili oko 18 milijuna kuna u investicije, što je skoro cijela dva gradska proračuna. Uređenjem ceste Krković- Bribirske Mostine, u suradnji s Županijskom uprave za ceste  nema više važnije prometnice na području grada koja nije asfaltirana. Završava se i cesta kroz Rokovaču. Gradimo vrtiće, ulažemo u kulturu, ponuda je ovog ljeta bila na razini puno većih gradova. Uskoro krećemo u skup projekt uređenja rive od plaže prema zgradi Nacionalnog parka Krka, vrijedan pet milijuna kuna. Uredit ćemo uskoro i vodovod u Vaćanima, zasad smo ishodili lokacijsku dozvolu, do kraja godine nadam se da ćemo i građevinsku. Radi se o projektu vrijednom 35 milijuna kuna. Ti projekti su stvari koje me preokupiraju, kako iznaći novce za njih, a ne to tko je na čelu države. O tom ću razmišljati kad se približe izbori.

FRAKCIJE U STRANCI

Spominje se često po medijima da i u HDZ- ima frakcija, naročito na našoj, županijskoj razini.

Neslaganja ima, možda i frakcija, ali ne tako tvrdih, pa je riječ ‘frakcija’ pomalo i preteška. Što se mene tiče, to je dobro, dosta mi je jednoumlja iz doba Sanadera kad je jedan čovjek nametao svoje mišljenje svima. Važno za suprotstavljena mišljenja, kad bi svi razmišljali isto, ne bi to bilo dobro za stranku, uljuljkali bi se svi članovi u nekakav privid sigurnosti. Dakle, jačih frakcija nema.

Kod političara je u zadnje vrijeme jako popularno najavljivati kraj svog rada na određenoj poziciji po isteku mandata. Razmišljate li i vi u tom smjeru, možda imate ambicije i za nešto više?

Takve najave za mene su uglavnom alibi za neuspjeh, da ne kažem kako je teško napraviti nešto u samom jednom mandatu. Ja sam već jako dugo na čelu Skradina, ali i da odem dalje, pa i do Vlade ili Sabora, i dalje će mi Skradin biti na prvom mjestu. Dakle, ne isključujem da se kandidiram i za neku višu funkciju, ali sve da bi na što bolji način pomogao Skradinu. Naravno, i cijeloj županiji i državi. Tako da mogu slobodno reći, ništa nije isključeno. O tom potom, sad se bavim isključivo Skradinom.

LOV I GOLF

Predsjednik ste Lovačkog saveza Šibensko- kninske županije. Koji su vam ciljevi s razvojem lovstva?

Cilj mi je, kao i cijelog saveza, najprije pokazati da lovci nisu ubojice, ili mesari kako su ih nekad zvali na ovim prostorima. Cilj je i razvojem lova i lovišta produžiti bitno i turističku sezonu, zapravo je proširiti na cijelu godinu. Lovci su uglavnom bogati ljudi, koji potroše, pojedu, popiju, plate smještaj, od toga bi svi profitirali. Tu kod nas ponajprije treba raditi na razvoju lova na ptice, tu je naša jarebica, guska, patka, nešto divljih svinja, ali velike divljači poput jelena nemamo. Zato se i u okviru lovnog turizma treba specijalizirati.

I s golfom na Prukljanu bi se mogla produžiti sezona.

Naravno, i od te ideje ne odustajem, upravo se s golf igralištima na Prukljanu namjeravamo kandidirati za sredstva Europski fondova. Ali, iako je razvoj golf igrališta i golf turizma bio jedan od strateških smjerova razvoja turizma u Hrvatskoj, o tome se, osim onog problema sa Srđem iznad Dubrovnika, sve manje govori. Ali, od toga projekta neće lako odustati.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.