Hoće li Žudije postati nematerijalno dobro Hrvatske?

Jučer je u Imotskome održan drugi sastanak predstavnika Žudija (Čuvara Kristova Groba) koji se pripremaju za slijedeći susret koji se kroz manifestaciju Vodički festival Žudija tradicionalno održava na Uskršnji ponedjeljak a slijedećem 16. po redu domaćin je Grad Imotski.

Tridesetak Žudija iz 16 župa okupilo se u župnoj crkvi Sv. Frane gdje ih je fra Zoran Kutleša posebno pozdravio prije Euharistijskog slavlja koje je predvodio.

Nakon sv Mise sastanak je započeo u dvorani franjevačkog samostana uz nazočnost gvardijana fra Kristijana Stipanovića, Zorana Mustapića predstavnika domaćina, Šime Strikomana redatelja festivala i koordinatora Luke Lipića i Marka Marušića

zudije vodice9

Nakon pozdravnih riječi fra Kristijana okupljenima se obratio redatelj Strikoman koji je iznio svoje viđenje scenarija naglašavajući potrebu prikazivanja dijela programa Muke koja se već osamnaest godina upriličuje na Cvjetnicu u Imotskome i već je poprimila odlike velikog događaja kako Imoćana tako i cijele Hrvatske.

Zbog stalnog povećavanja broja sudionika skrenuta je pozornost na duljinu izvedbi koja nebi trebala prelaziti dvije i pol minute sve iz razloga kako posjetiteljima nebi bilo dosadno te da sve skupine budu jednako viđene odnosno popraćene. Poželjno je da sudionici pregledaju tekstove svoje najave te unesu eventualne promjene ili ih jednostavno osvježe ukoliko to smatraju potrebnim te ih dostave Luki Lipiću.

U daljnjim razgovorima potakla se tema o mogućnostima proglašenja ovih uskršnjih običaja nematerijalnim dobrom Republike Hrvatske te predložene neke smjernice u kojem bi pravcu trebali poduzeti pojedine radnje također bi uz domaćine Grad Imotski, Franjevce i u ime Festivala redatelj Šime Strikoman kontaktirali Ministarstvo kulture i Ured Predsjednice o mogućem uključenju u organizaciju i dolazak na sam festival.

Izvor: InfoVodice

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.