" "
Više

    " "

    Ivana Skočić:Ne svojatamo padobran kao isključivo Faustov izum pa ne damo da drugi svojataju Fausta

     

    Ivana Skočić ravnateljica  je Memorijalnog centra Faust Vrančić u Prvić Luci, koji prošle godine broji 5.700 posjetitelja, što je impresivna brojka s obzirom na činjenicu da se radi o otočkom muzeju. Ivana nas je provela muzejem i s nama razgovarala o njegovom osnutku, postavu koji oduševljava posjetitelje, kandidaturi za Europski muzej godine 2015., ali i o problemima s kojima se susreće radeći na otoku.

    Kako je započela priča Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću?

    Izložene makete Faustovih nacrta ručni su rad Lučanina, doktora Vladimira Lučeva – on je jedan od inicijatora, proučavao je život Fausta Vrančića i iz materije na koju je naišao shvatio je o koliko se velikoj ličnosti radi i koliko bi otok Prvić na njemu mogao graditi svoju ponudu. Razmišljao je kako konkretizirati tu ideju i trebale su mu četiri godine za izradu svih maketa po Faustovim nacrtima iz knjige Machinae Novae. Struka nam je kasnije preporučila da nađemo stručnu osobu koja bi izradila makete. Ispostavilo se da takve osobe tu nema, a i kad bi je bilo, to bi bilo nevjerojatno skupo. Osim toga, sad kad smo bili kandidati za nagradu Europski muzej godine, nizozemska sutkinja rekla nam je da upravo ta priča da je lokalac radio izložene makete daje posebnu draž muzeju, tako da smo odlučili smo ostaviti ove originalne makete.

    prvic memorijalni centar faust vrancic

    One su prvo bile izložene u jednoj manjoj kući, što je zapravo bilo vrlo neprikladno. Uvijek je nedostajalo novca za daljnu realizaciju ideje o osnivanju Spomen parka Faustu Vrančiću i tada se uključila struka: Prvo je bilo prijedloga da se sve podigne na veći nivo u smislu objekta. Najveća financijska injekcija došla je iz Ministarstva turizma, oko milijun kuna za uređenje Spomen parka. Grad Vodice je pristao biti nositelj projekta, budući da otok Prvić teritorijalno i upravno spada pod grad Vodice, ali se brzo pokazalo da je milijun kuna jako malo. Kako se priča širila, uključila se Javna razvojna agencija koja je napisala projektnu aplikaciju s kojom se prijavilo na pretpristupne europske fondove i uspjelo riješiti svu potrebnu papirologiju. Projekt je odobren, novac je stigao, a tada se, za europskim primjerom, uključila i država.

    Tomislav Šola, naš najpoznatiji muzeolog imao je značajan utjecaj: upravo je on preoblikovao prvotne ideje inicijatora i dao svoj stručni ‘muzejski’ doprinos cijelom projektu. Vinko Peračić iz Splita, ing. arhitekture specijaliziran za muzeje, projektirao je unutarnji dio, a građevinsko-arhitektonski dio projekta je radio FIN d.o.o. iz Vodica u suradnji s Peračićem.

    HOMO UNIVERSALIS I PROMOTOR HRVATSKE

    Kako je koncipiran Memorijalni centar Faust Vrančić?

    Unutarnji dio vezan je za život i stvaralaštvo Fausta Vrančića, a vanjski se sastoji od njegova tri najznačajnija izuma, padobrana, mosta i mlina te je upotpunjen  mediteranskim vrtom i ugostiteljskim objektom. U sklopu Centra se nalazi i suvenirnica otočnih proizvoda.

    faust vrančić

    Posjet počinje u unutarnjem dijelu, uvidom u vedutu grada Šibenika kako je izgledao onda. Jedna vrlo zanimljiva stvar tu u muzeju je i maketa katedrale Svetog Jakova. Faust je rođeni Šibenčanin i želimo tom činjenicom promovirati cijelu županiju, jer kad se upoznate s njegovim životom vidite da je više boravio vani nego u Šibeniku. Katedralu je predstavio u djelu Machinae Novae – posjetiteljima objašnjavamo da ona nije djelo Faustovih ruku, ali rekao je da je toliko lijepa i specifična zbog svog načina gradnje bez vezivnog materijala pa ju je želio prikazati ostatku Europe kao ures svoje domovine. Vrančić je bio svojevrsni promotor domovine – svita znanstvenika, vladara i umjetnika s kojima je boravio nije imala prilike biti na ovim prostorima pa im je Faust na taj način omogućio ‘pogled’ na šibensku katedralu – stoga je maketa Svetog Jakova u Memorijalnom centru.

    Machinae Novae je knjiga sa 56 različitih konstrukcija za koje je Faust rekao da nisu svi njegovi: bio je toliko iskren da je naglasio koji su sve nacrti njegovi, a koje je preuzeo i malim inovacijama nastojao unaprijediti. Bit svega je da je tim svojim unapređenjima htio olakšati ljudima život i rad. Po struci nije bio ni fizičar ni tehničar, u Padovi je studirao pravo, teologiju, filozofiju, fizika je kao znanost onda bila u povojima, a matematika se nije pisala brojčano nego riječima. Faust je ‘homo universalis’ svog doba, svestran i ingeniozan i nije imao osnovna tehnička znanja vezana za svoje konstrukcije, bio je samouk, pravi renesansni čovjek. Veći dio svog života boravio je u Rimu gdje se mogao posvetiti učenju i znanosti te razvijati svoju svestranost čiji se plodovi vide u memorijalnom centru: na svjetlosnim panelima su dijelovi Faustovih knjiga, ali pažnju posjetitelja ipak najviše privlače makete. Ne radi se o klasičnom muzeju na principu ‘samo gledaj, ništa ne diraj’. Kad posjetitelje na ulazak  zainteresiramo pričom, budu oduševljeni, imaju reakcije poput ‘pa on je živio u Pragu, mi smo iz Praga’ i slično. Stalno naglašavamo koliko je Faust bio europski građanin: iako ga talijanski i mađarski povjesničari koji se bave njegovim životom nazivaju Faustom Vrančićem iz Italije ili Mađarske, on je uvijek naglašavao svoje porijeklo i potpisivao se ‘Fausti Veranti Siceni’ što u prijevodu znači ‘Faust Vrančić Šibenčanin’. Mi ne svojatamo padobran kao samo njegov izum, pa ne damo ni da drugi svojataju Fausta.

    MC Faust vrancic

    Djeca  nas vole jer imamo interaktivni postav, touch screenove s igricama pa školarci koji dolaze na izlete budu oduševljeni time. Sve se makete mogu pokretati i doktor Lučev ih je izradio matematički precizno. Prikazujemo i emotivan film u trajanju od osam minuta gdje je Faust prikazan kao dijete s idejema o svim izumima te koji su to izumi danas- vjetrenjače, padobrani, viseći mostovi. Djeca sve to jako vole jer vide da ovo nije dosadni suhoparni muzej. Da ne nudimo tu interakciju mislim da ne bi bili toliko zanimljivi. Audio-vodič na pet jezika je također na raspolaganju posjetiteljima, a specifična osvijetljenost muzeja doprinosi ugođaju: sve je u polutami osim eksponata kako bi baš na njih padala sva pozornost.

    UZ BOK VELIKIMA

    Memorijalni centar Faust Vrančić bio je nominiran za nagradu Europski muzej godine koja se dijelila u Glasgowu. Koliko ste naučili iz tog iskustva?

    Tako je, ove godine bili smo kandidati za nagradu ‘Europski muzej godine’ u svibnju u Glasgowu. Mi smo mali muzej i ne možemo se usporediti s brojnim ‘velikim’ kandidatima koji su dobivali nagrade, to su muzeji s velikom financijskom potporom  i logistikom. Prije nego što sam održala prezentaciju, voditeljica sesije pitala je stotinjak kolega zna li netko bilo što o Faustu i nitko nije znao, niti čuo za njega. Priča o njegovom životu i stvaralačkom doprinosu bila je nešto novo i interesanto za moje kolege iz Europe. Mi smo uistinu bili jedan od manjih muzeja na dodjeli no zaključak je bio ‘i malo je lijepo’, i to ima itekako svoju čar jer tu na otoku ne može proći nikakva megalomanija. Tek kad ste tamo vidite da se i o malima itekako vodi računa. Bila su 42 kandidata iz 21 zemlje članice Vijeća Europe. Bili smo im jako zanimljivi jer smo im nepoznanica – za velike muzeje i destinacije svi znaju, iza njih stoji jako puno uloženih financijskih sredstava i timovi zaposlenika pa jednostavno moraju funkcionirati, i stoga je čast biti uz bok ‘velikima’. Doživljavali su nas kao ravnopravne i zanimalo ih je kako se snalazimo – čak ističu i kao pozitivno kako se super snalazimo samo s dvoje zaposlenih, a mi smo definitivno vrlo snalažljivi. Taj nedostatak prostora i ljudi koristim kao motiv za priču o širenju.

    memorijalni centar prvic 1

    Škotska ima drukčiji odnos prema kulturi: Škoti recimo imaju tijelo koje povezuje sport, kulturu, turizam. To je ono što nama nedostaje – da se svi turistički, kulturni, sportski i ostali subjekti povežu. Mi surađujemo samoinicijativno jer smo svjesni te važnosti, ali država treba intervenirati i dati okvir unutar kojeg možemo organizirano djelovati.

    Izvrsno surađujem s Tehničkim muzejom u Zagrebu, Muzejom Grada Šibenika – Tome Pavičić nam je puno pomogao oko postava, zatim s HAZU želimo obilježiti 400. obljetnicu tiskanja Machinae Novae, parnteri smo Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu povodom organizacije izložbe 400. obljetnice tiskanja Machinae novae.

    U Škotskoj je, recimo, ulaz u muzeje besplatan. Tko to sve financira? Škoti imaju razvijenu industriju i fondove u koje se uplaćuje za kulturu.

    U sklopu dodjele nagrada održana je konferencija gdje je ispred Vijeća Europe govorila gđa. Vesna Marjanović iz Srbije, koja je u Vijeću zadužena za kulturne djelatnosti. Rekla je da cijeli jugoistočni dio Europe ni u snu ne može pomišljati da se sam financira ili da ga financiraju fondovi kakvi postoje u Škotskoj gdje industrija financijski podupire kulturu. To kod nas ne funkcionira. Uvijek ovisimo o državnom novcu, a novca nam treba jer uvijek treba uvoditi neke inovacije. Iz državnog proračuna za kulturu se izdvaja malo i vjerojatno će još i manje.

    memorijalni centar prvic4

    Nominacija za nagradu europskog muzeja godine otvorila nam je neka nova vrata. Nacionalni korespondenti za države članice Vijeća Europe su predlagali muzeje kandidate za nagradu Europskog muzeja godine, a mi smo sad temeljem sudjelovanja dobili poziv talijanske fondacije Luigi Michelleti koja u suradnji s Europskom muzejskom akademijom dodjeljuje već 20 godina nagradu za najbolji muzej tehničkih znanosti, industrijskih dostignuća i suvremene civilizacije. Pozvali su nas da se kandidiramo za nagradu 2016. godine. Kod njih je odlično to što ne gledaju na kvantitetu muzeja nego kvalitetu. I kad smo bili kandidati za europsku nagradu nije im bitno što smo mali muzej, jasno im je da pored velikih muzeja postojimo i mi mali koji nikad nećemo doći na red ako će se gledati samo veličina, uložena financijska sredstva, broj zaposlenika i sl.

    DESTINACIJSKI MENADŽMENT

    Već tri godine  živite i radite na otoku. U čemu vidite prostor za inovacije i poboljšanja? Što Vam sve nedostaje?

    Prije tri godine ovaj Memorijalni centar nije postojao. Sada Prviću dajemo neku vrstu prepoznatljivosti koju ima Zlarin s koraljima ili Krapanj sa spužvama. Svi najviše promoviraju svoje, ali danas-sutra svi možemo zajedno biti jedan integrirani destinacijski proizvod. Radi se o odnosu ponude i potražnje, ono što klijenti traže to im nudimo – kad gosti dođu u agenciju i požele ići na Zlarin, to im se omogući, ali zašto im ne bi ponudili veći i konkretniji izlet? Ja sam uvijek za to povezivanje – naša je velika mana to što imamo mnogo malih ključnih točaka za posjetiti, a još ih nismo objedinili. Ne provodimo destinacijski menadžment o kojem često govorimo. Da bismo ga mogli provoditi potrebno je zaposliti još školovanog stručnog kadra koji bi stalno radio na tome, bez obzira hoće li destinacijski menadžment provoditi turističke zajednice ili neka druga tijela. Zasad svi pojedinačno guramo na tržište svoje ‘konje za trku’, a trebali bi to raditi zajedno. Mi na terenu to ne možemo sami, treba nam sustav koji bi nas vodio.

    memorijalni centar prvic

    Naša je županija specifična po omjeru privatnog i hotelskog smještaja. Potrebno nam je više hotelskih gostiju jer je to tip gosta koji dolazi s ciljem da posjeti što više i samim tim potroši što više. Sad imamo 70 posto privatnog i 30 posto hotelskog smještaja, a treba nam bar pola-pola i zajednički bi se trebali usmjeriti u postizanje toga.

    Nadalje, nemamo prostoriju za interaktivni rad s posjetiteljima u smislu da radimo radionice, prezentacije i  predavanja. U mjestu postoji nekoliko objekata, trenutno u derutnom stanju, od kojih bi neki, ako se obnovi, mogao biti mali centar kulturnih i kreativnih industrija na otočkoj razini. Treba nam jedan takav prostor.

    Muzej je otvoren cijele godine?

    Da, trebamo raditi cijelu godinu jer je zgrada vrlo specifična. Ima puno instalirane tehničke opreme, sve je integrirano u audiovizualni sustav vrijedan oko milijun kuna koji zahtijeva dnevni rad i kontrolu. Recimo, svjetlosni paneli kao jedan nov način prezentacije su jako skupi i treba paziti na njih. Zasad su zanimljiviji strancima nego domaćim gostima. Ima i dosta papirologije za obavljati, ipak smo javna ustanova i podliježimo raznim zakonima.

    Sezona nam traje šest mjeseci jer nas posjećuje mnogo škola. Ovu treću predsezonu smo super odradili, događalo se da moram raspoređivati škole da ne dolaze isti dan – svi dolaze Jadrolinijom u isto vrijeme i nemoguće je kvalitetno primiti odjednom u muzeju toliko školaraca. Drago mi je i zbog socio-ekonomskog aspekta kojeg donosimo mjestu – 1. listopada sve zatvara a mi ostajemo, zaposleno je i dvoje mladih s otoka  u ugostiteljskom objektu u sklopu muzeja, koji radi cijelu godinu. Kad bi i mi stavili ključ u bravu bilo bi stvarno loše.

    faust vrancic_kazaliste (18)

    Homo volans

    Faust Vrančić ideju za svoj padobran preuzima od Leonarda da Vincija. Razvija i prilagođava njegov nacrt s kojim se vjerojatno susreo za vrijeme svog boravka u Rimu.  Na principu Leonardovog padobrana, Faust konstruira svoj: tijelo padobranca vezano je za padobran četvrtastog oblika. Da Vinci svoje crteže i zapise piše u Atlantskom kodeksu i za života ih nije tiskao, za razliku od Fausta Vrančića koji je svojih 56 nacrta objedinio u knjizi Machinae Novae, koja ove godine obilježava 400. godinu tiska, što je i Unesco uvrstio među svoje značajne obljetnice. Tajnik londonskog kraljevskog društva, John WillkinS, opisao je Faustov padobran i pokušaj skoka s tornja u Veneciji, dok o Leonardovom skakanju padobranom povjesničari još nagađaju.

     

    Višejezični rječnik

    Faust Vrančić autor je prvog tiskanog rječnika hrvatskog jezika, objavljenog u Veneciji 1595. godine. Rječnik se sastoji od preko pet tisuća riječi čakavskog narječja s usporednim prijevodima na latinski, talijanski, njemački i mađarski. To je ujedno i prvi višejezični rječnik u Europi. 

    Faustovi izumi

    Za neke svoje izume sam Faust rekao je da nisu funkcionalni i iako je pojedine nacrte ostavio nedorađenima, svakoj je napravi opisao namjenu. U njegovo vrijeme nema struje koja bi pokretala strojeve pa se oni pokreću vjetrom, morskim strujama, riječnim tokovima ili životinjskim pogonom. Među nacrtima se ističu mlin s pomičnim krovom, mlinovi na rijeci, mlin s trokutastim jedrima, preteča žičare i viseći most. Makete ovih ‘Novih strojeva’ izložene su u Memorijalnom centru, pomične su i funkcionalne. 

    Viseći most izgrađen naknadno

    Viseći most kojeg je osmislio Vrančić nije bio izvediv za vrijeme njegova života budući da nije postojala mehanizacija koja je danas dostupna. Na dva tornja na suprotnim stranama rijeke ovješeni su lanci koji nose most. Prvi takav most izgrađen je 200 godina nakon Faustove smrti, a danas najreprezentativniji primjerak je Golden Gate u San Franciscu.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Zekanoviću vrata Sabora mogu zalupiti samo preferencijalni glasovi...

    HDZ zna – zna jako dobro kako potpuno marginalnog političara uvesti u Sabor. Jednom su to već napravili pa će opet 'šlepati' fenjeraša hrvatske...

    Udruženje obrtnika Šibenik obilježava 20 godina organiziranja Uskrsnog...

    U Udruženje obrtnika Šibenik s ponosom se prisjećaju prvog Uskrsnog doručka kojeg je 2004. godine  Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika  pri Udruženju obrtnika Šibenik ...

    U Rogoznici će 40 posada jedriti protiv droge

    Lions Club International District- 126 Hrvatska u suradnji s marinom 'Frapa' u Rogoznici, koja je jedna od najljepših marina na Jadranu, organizira  25. međunarodnu...

    Tradicionalni uskrsni Emaus na Skradinskom buku

    Na Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja, na Skradinskom buku i ove će godine biti proslavljen uskrsni Emaus, a do 13 sati ulaz u Nacionalni park...

    NAJNOVIJE

    Zekanoviću vrata Sabora mogu zalupiti samo preferencijalni glasovi nezadovoljnih u HDZ-u

    HDZ zna – zna jako dobro kako potpuno marginalnog političara uvesti u Sabor. Jednom su to već napravili pa će opet 'šlepati' fenjeraša hrvatske...

    Udruženje obrtnika Šibenik obilježava 20 godina organiziranja Uskrsnog doručka

    U Udruženje obrtnika Šibenik s ponosom se prisjećaju prvog Uskrsnog doručka kojeg je 2004. godine  Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika  pri Udruženju obrtnika Šibenik ...

    U Rogoznici će 40 posada jedriti protiv droge

    Lions Club International District- 126 Hrvatska u suradnji s marinom 'Frapa' u Rogoznici, koja je jedna od najljepših marina na Jadranu, organizira  25. međunarodnu...

    Tradicionalni uskrsni Emaus na Skradinskom buku

    Na Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja, na Skradinskom buku i ove će godine biti proslavljen uskrsni Emaus, a do 13 sati ulaz u Nacionalni park...