U ponedjeljak je u Gradskoj knjižnici Vodice održano predavanje pod nazivom ‘Ekranitis – utjecaj ekrana na razvoj djeteta’. Predavanje je održala Marina Grbić iz Kabineta za ranu intervenciju Zadar, a fokus je bio na ozbiljnoj bolesti modernog doba koja pogađa sve nas, a posebno djecu kod koje zbog nekontroliranog korištenja svih vrsta ekrana; mobitela, laptopa, tableta ili televizora dolazi do različitih poteškoća u razvoju.
Dala je primjere iz prakse u kojima se svi možemo lako pronaći – hranjenje djeteta uz mobitel, smirivanje djeteta dok čekamo negdje u redu na način da mu se gurne tablet ili ostavljanje djeteta da gleda crtiće dok ne spremimo večeru.
– Za ono što se nekad mislilo da potiče kreativnost, toleranciju, obrazovanje, govorimo, dakako, o novim tehnologijama, danas je zbog ‘prekomjerne upotrebe’ u najranijem dobu postalo izvor brojnih problema, poručuju iz Kabineta i potkrjepljuju statističkim podacima koji, između ostalog kažu da će dijete koje je rođeno danas, do 7. godine života provesti cijelu jednu godinu života ispred ekrana. Ono što je u ovom podatku poražavajuće je to da će dijete koje se razvija, jako puno upija i uči o svijetu oko sebe cijelu jednu godinu biti izloženo dvodimenzionalnim slikama koje u stvari niti ne razumije, a za iskustvo stvarnog života koje bi trebalo istraživati sa svih svojih pet osjetila će biti zakinuto.
Tako se na primjeru hranjenja uz mobitel da iščitati nekoliko negativnih posljedica; dijete gledajući u mobitel potpuno je nesvjesno procesa hranjenja, osjetila su mu otupljena, a komunikacija i interakcija koja bi trebala biti sastavni dio objeda je potpuno isključena.
Također, dijete u prosjeku dnevno gleda televiziju tri sata, a sa roditeljima razgovara svega 38,5 minuta. Dokazano je da djeca najviše riječi nauče u interakciji sa roditeljima, a jednosmjerna komunikacija, odnosno sadržaji sa ekrana bez žive komunikacije povećavaju rizik od govornih teškoća za skoro 50 posto.
Smart tehnologija uči djecu da se dodirom na ikonu otvara sadržaj odmah i sad. Nema potrebe za strpljenjem, a s time nema niti mogućnosti za dosadu jer su sadržaji beskonačni, a to opet uskraćuje zdravi razvoj jer je dosada pokretač znatiželje, radoznalosti, mašte i igre koja je djetetu osnovni alat za upoznavanje svijeta i svojeg mjesta u svijetu.
Ako još spomenemo da digitalni sadržaji stimuliraju ista područja u mozgu kao alkohol i droge, i da kada se priča o liječenju ovisnika se više ne priča isključivo o ovisnicima o drogi već o internetu i video igricama, postaje vrlo jasno koliko štete činimo svome djetetu izlažući ga ekranima koji nam često zna “samo dok nešto ne obavimo” odglumiti dadilju.
S druge strane živimo u digitalnome dobu i od ekrana ne možemo pobjeći, no ono što iz Kabineta poručuju je to da ih možemo koristiti na način da nam služe, a ne da budemo ovisni o njima. Dobar film vrijedi pogledati, internet nudi vrlo vrijedne informacije i sadržaje koje roditelj treba svome djetetu filtrirati i povezivati sa stvarnim, iskustvenim svijetom. Tada digitalni sadržaji imaju smisla.
Ono što je također jasno je to da djetetu u stvari niti ne treba taj ekran, već mu treba roditelj koji će sa njim razgovarati i nuditi mu sadržaje koji ne uključuju piksele.
Na kraju predavanja posjetitelji su iznosili svoja stajališta i mišljenja o ovoj temi kada se zaključilo da ovo nije ništa što mi svi ne znamo.
No jako je bitno osvijestiti moguće posljedice našeg ponašanja i djelovanja spram vlastite djece i na kraju krajeva se i sami odlijepiti od prekomjernog buljenja u ekran, piše portal Infovodice.
(Foto: Infovodice)
