ZNANSTVENICI NAJAVLJUJU: Vrijeme u budućnosti? Ekstremne pojave, pijavice i tornada u Dalmaciji…

Kad govorimo o budućnosti, onda se spominje da će na području Dalmacije biti više ekstremnih meteoroloških pojava u budućnosti, piše Slobodna Dalmacija. Tu se prije svega misli na oluje, mećave, ali i na pijavice – tornada. A što jedna pijavica može napraviti najbolje svjedoči primjer iz Bibinja koje je 18. kolovoza 1994. poharala tornadična pijavica.

Primjer je to iznimno jake pijavice koja, govoreći neslužbenim meteorološkim rječnikom, spada u kategoriju tornadičnih pijavica čija se pojava veže uz prolazak superćelijskih oblaka iznad Jadrana. Na temu tornadične pijavice u Bibinjama iz 1994. godine objavljen je i znanstveni rad. Bila je dovoljno razvijena da zarotira trajekt dok se još nalazila nad morem, a ulaskom nad kopno uništila je oko 50 kuća te počupala stabla i električne dalekovode. Vrtlog je napravio “stazu” kroz šumu kuda je prošao.

pijavica1

Zanimljivo da ovaj ekstremni meteorološki događaj u svom dnevniku motrenja nije zabilježila ni jedna sinoptička, klimatološka niti kišomjerna postaja. Tako 21 godinu nakon ovog događaja, javnost konačno može vidjeti što se točno dogodilo u Bibinjama toga dana, i to zahvaljujući Siniši Radovanoviću koji je videozapise ustupio portalu eBibinje, a oni su ih objavili na YouTubeu. Na prvoj snimci, snimljenoj s mora, u jednom se trenutku mogu vidjeti i strujni izboji koje je izazvala pijavica dok je harala naseljem, dok je druga snimka snimljena iz samog mjesta. U srijedu je objavljena treća snimka, snimljena s broda talijanskih turista, a u četvrtak video koji sadrži kompilaciju raznih TV izvještaja o posljedicama ovog nevremena – piše Rade Popadić na poznatom portalu Crometeo.hr.

Da bi se formirala pijavica, odnosno tornado, mora postojati određena statička i dinamička nestabilnost u nižim i srednjim slojevima atmosfere, objašnjava Popadić. Ona može biti posljedica različitih procesa u atmosferi, od kojih je najjednostavniji primjerice dotok hladnijeg zraka nad toplu podlogu. Također mora postojati dovoljno jaka vrtložnost, a za nju pak smicanje vjetra (razlika u smjeru i brzini vjetra između dvaju slojeva po visini) u nižim slojevima atmosfere.

pijavica3_

Pijavice ni danas nisu potpuno objašnjene, no jasno je da je za njihov nastanak nužna velika nestabilnost atmosfere, pojava olujnih oblaka kumulonimbusa i visoka relativna vlažnost zraka.

Tornado je po definiciji zračni vrtlog razorne snage. Spušta se iz veoma razvijenog kumulonimbusa u obliku tamnog, gotovo vertikalnog stupa, širokoga pri zemlji od nekoliko metara do nekoliko stotina metara. Osobito je česta pojava u nekima od Sjedinjenih Američkih Država, a u budućnosti takve pojave navodno možemo sve više očekivati i u Hrvatskoj.

Prema definiciji iz knjige “Glossary of Meteorology” iz 1959. godine tornado je “bijesni rotirajući stup zraka, u dodiru je s tlom, nastaje kao privjesak kumuliformne naoblake i često je viđen kao lijevkasti oblak”.

Tornado nastaje različitim fizičkim procesima u atmosferi. Za njegov nastanak potrebno je nekoliko uvjeta: nestabilnost atmosfere, mehanizmi podizanja i vlaga u srednjim i donjim dijelovima atmosfere. U blizini tla nestabilna zračna masa je topla i vlažna i relativno je hladnija u gornjim dijelovima atmosfere. Topli i vlažni dio zraka diže se i sastaje s hladnim i sušim. Povećanjem vlage započinje jače kondenziranje u kapljice vode i tada se energija (toplina) otpušta u okolni zrak, što je dovoljno da se uzlazno strujanje nastavi penjati. To se sve događa u oblaku kumulonimbusu (grudasto-kišnom oblaku), najnestabilnijemu i najopasnijemu od svih deset rodova oblaka. Strujanje toplog zraka se u oblaku sudara s ostalim strujanjima hladnijeg silaznog zraka i tada oblak počinje pokazivati vidljive rotacije koje se zbog sile teže pružaju do tla.

pijavica nevrijeme

Tornado nosi sve pred sobom, a ovisno o olujama kakvim nastaje može imati razornu jačinu i trajati do sat vremena, piše Slobodna . U tom vremenu može razoriti cijeli grad.

Snažne pijavice stigle i u Europu

Razorna tornada pojavila su se i u Italiji, Njemačkoj odnoseći krovove, kuće i živote, a to je podsjetnik da pojave te vrste nisu ograničene isključivo na SAD.

Ima ih i u Europi, a posljednjih desetak godina pijavice, zapravo tornada slabijeg intenziteta, sve se učestalije bilježe i u Hrvatskoj. Broj im se u proteklih 20 godina značajno povećao. No izvješća Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC) pokazuju da bi s globalnim zagrijavanjem ekstremni vremenski uvjeti mogli postati učestaliji, a s njima i pojava tornada. Slična predviđanja, prema kojima bi moćne pijavice mogle postati učestalije i opasnije, za medije su potvrdili i naši klimatolozi.

Izvor: Jutarnji.hr

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.